Unapređenje zdravlja i tehnološki napredak omogućili su danas izdašnu profesionalnu brigu za stariju populaciju. Briga za stariju populaciju bila je do prije stotinu godina gotovo nepostojeća pa je današnji napredak doista nevjerojatan. Životni standard, sprečavanje i liječenje infektivnih bolesti, prehrana i napredak u medicinskoj zaštiti značajno je povećao stopu preživljenja populacije u razvijenim zemljama. Obično, kada ti pojedinci dožive odraslu dob vrlo je vjerojatno da će doživjeti staru dob.
Naprimjer, 1990. godine udio Amerikanaca dobi 65 godina i više u ukupnoj populaciji iznosio je 12 posto. Prema procjenama ovaj broj će do 2030. godine porasti na više od 18 posto. Najbrže rastuća dobna skupina je ona odraslih osoba dobi 75 godina i starijih. Od ovih, najbrže rastuća dobna skupina je onih u dobi od 85 godina i starijih! Pojedinci sadašnje dobi od 65 godina mogu očekivati da će živjeti u prosjeku 18 godina dulje nego što su to mogli očekivati prije sto godina. Pojedinci sadašnje dobi od 75 godina u prosjeku će živjeti 11 godina više to jest ukupno 86 godina.
Do sada je starijima uglavnom pružana tercijarna zdravstvena skrb, to jest nakon kliničke manifestacije bolesti. Starijim osobama pružala se njega kada su one bile pretežno bolesne i kada promocija zdravlja i zdravog života više nije imala smisla.
Vrijeme je da se ovo pogrešno shvaćanje prevaziđe i da se počne promicati njihovo zdravlje i zdravi život a u cilju postizanja najveće moguće kvalitete života. Za stariju jednako kao i za mlađu populaciju značajne su promotivne aktivnosti poput naglašavanja štetnosti pušenja, važnosti upražnjavanja tjelesnog vježbanja ili promjene prehrambenih navika.
