Gotovo sve razvijene zemlje susreću se sa istim demografskim promjenama. Očekivano trajanje budućeg života nastavlja rasti a omjer odraslog radno sposobnog stanovništva i onoga starijeg od 65 godina nastavlja padati. Ovakvi trendovi predstavljaju izazove na koje razvijeni svijet traži odgovor i analizira njihove moguće utjecaje na ekonomiju.
Istražujući utjecaj demografskih promjena Ujedinjenog kraljevstva (UK) na ekonomiju, Profesor Les Mayhew sa Cass Business School istraživao je ekonomski utjecaj porasta dugovječnosti, zdravog starenja i produljenog radnog vijeka UK stanovništva. Njegov izvještaj je zanimljiv i stoga što daje procjenu moguće ekonomske koristi od poduzimanja pravih rješenja vezanih uz ubrzano starenje stanovništva.
Po njegovom mišljenju, kada bi rast očekivanog zdravog života i očekivanog radnog vijeka mogao držati korak sa rastom očekivanog budućeg trajanja života, ekonomska slika budućnosti bila bi svjetlija.
Neuobičajeno za ovakvu vrstu istraživanja, ono se fokusira na tri vrste procjena: životnog vijeka, zdravog životnog vijeka i radnog vijeka. Promjene u svakom od tih faktora imaju značajne ekonomske implikacije. Evo samo nekih rezultata studije.
Stopa radno sposobnog stanovništva značajno pada nakon navršene pedesete godine života, dugo prije normalne dobi za umirovljenje. Porast dobi za umirovljenje kod državne mirovine poticao bi ljude da rade dulje, no time uspjeh ne bi bio zagarantiran budući da sama dob za umirovljenje nije više pouzdan indikator kada ljudi prestaju biti ekonomski aktivni.
Oni sa najduljim očekivanim trajanjem budućeg radnog vijeka u dobi od 50 godina spadaju u klasu obrazovanih, vlasnika kuća, oženjenih i dobrog zdravstvenog stanja. Nasuprot tome, razlozi ekonomske neaktivnosti u dobi iznad 50 godina leže u slabom zdravstvenom stanju i porastu odgovornosti vezanu za skrb.
Ako dodatne godine sa sobom ne nose dobro zdravstveno stanje, to ima za posljedicu porast troškova zdravstvene i socijalne skrbi, mirovinskih i socijalnih naknada a samim
