Mirovine i korona kriza

sJe li moguće da mirovine porastu u razdoblju korona krize? Da, moguće je ali uz uvjet da za tu namjenu postoje osigurana novčana sredstva. Zakonski gledano porast mirovine ovisi o parametrima usklađivanja mirovina. Kod nas se mirovina usklađuje po stopi koja se dobije tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u zemlji u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, i to:

•  ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50%, stopa usklađivanja određuje se tako da se zbroji 30% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70% stope promjene prosječne bruto plaće ili
• ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 50%, stopa usklađivanja određuje se tako da se zbroji 70% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30% stope promjene prosječne bruto plaće
• ako je stopa usklađivanja jednaka ili manja od nule, mirovine se ne usklađuju.

Pretpostavimo da će u ovom polugodištu, kada je udar korona krize najjači, prosječne plaće pasti za 6 posto. Istodobno neka troškovi života porastu za 3 posto. Mirovine bi tada prema izračunu trebale porasti 0,3%.

Ima li ovo smisla. I da i ne. Naime, gledajući strogo s ekonomske točke gledišta rast plaća potiče inflaciju dok pad plaća djeluje deflatorno to jest smanjuje inflaciju. No budući da korona kriza nije uzrokovana ekonomskim neravnotežama nije nemoguće da se ostvari gore pretpostavljeni scenarij.

Naravno, mirovine bi i tada mogle rasti ali pod pretpostavkom da država ima novaca za njihove isplate.