Prema standardnim ekonomskim modelima osobe koje nisu sklone riziku, a suočavaju se s neizvjesnošću duljine trajanja budućeg života trebale bi visoko cijeniti životne rente koje osiguravaju garantirani doživotni prihod. No, mirovinska praksa u svijetu pa i kod nas to opovrgavaju.
Odgovor na ovu zagonetku može se potražiti u različitim kutovima gledanja na mirovinsku štednju. Ako je težište na investiranju i prinosima od ulaganja onda se rente čine manje privlačnima. S druge strane ako je težište na osiguravanju fiksnog doživotnog prihoda onda je renta atraktivnija. Kao što će se pokazati, na sadašnjem stupnju financijske pismenosti u našoj zemlji dobrovoljna mirovinska štednja se doživljava kao prilika za investiranje, a ne kao prilika za osiguravanje fiksnog garantiranog prihoda kao zaštita od izloženosti riziku dugovječnosti.
U svom mjesečnom izvješću za veljaču 2025. HANFA daje pregled sektora financijskih usluga u kojem su objavljeni i neki podaci koji se odnose na dobrovoljnu mirovinsku štednju. Bez obzira na skroman broj objavljenih podataka mogu se izvući zaključci o preferencijama naših ljudi u odnosu na prihvat i razloge zbog kojih se uključuju u dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Oni mogu biti smjernica onima mlađima koji razmatraju mogućnosti uključivanja u III mirovinski stup ili pak onima starijima koji razmatraju moguće opcije isplata mirovina po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.
Za početak, u Tablici 1 prikazana je neto imovinu i broj članova otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova u razdoblju od 2015. do 2024.
Tablica 1. Neto imovina i članstvo otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Datum
Neto imovina (mlrd. EUR)
Broj članova
31.12.2015.
0,40
236.984
31.12.2016.
0,47
257.049
31.12.2017.
0,52
285.775
31.12.2018.
0,56
305.060
31.12.2019
0,68
320.447
31.12.2020
0,74
335.312
31.12.2021
0,85
351,251
31.12.2022
0,88
374.702
31.12.2023
1,05
394.326
31.12.2024
1,20
417.157
Izvor: Hanfa
Kao što se iz prethodne tablice vidi, u tom razdoblju imamo stalan rast broja članova što znači da dobrovoljni mirovinski fondovi uspješno ispunjavaju svoju ulogu i svrhu u ostvarivanju zakonski uspostavljenog dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Bilo bi za očekivati, barem je takva bila intencija zakona, da bi veći broj članova dobrovoljnih mirovinskih fondova rezultirao većim brojem korisnika dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u mirovinskim osiguravajućim društvima koja su i zamišljena da isplaćuju mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (pored društava uza osiguranje i mirovinskih društava). No, kao što se vidi iz Tablice 2 u kojoj je prikazana aktiva i broj korisnika mirovinskih osiguravajućih društava tome nije tako. U razmatranom razdoblju konstantan je strmoglavi pad broja korisnika dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u mirovinskim osiguravajućim društvima. Očigledno, postavlja se pitanje smisla i uloge mirovinskog osiguravajućeg društva u sustavu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Odgovor na prethodno pitanje o smislu i ulozi mirovinskog osiguravajućeg društva u sustavu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja nalazi se u zakonski uspostavljenom odnosu dobrovoljnog mirovinskog fonda i mirovinskog osiguravajućeg društva koji je sada na snazi.
Tablica 2. Aktiva i broj korisnika mirovinskih osiguravajućih društava.
Ukupna aktiva
Broj korisnika
Datum
Aktiva
Dobrovoljno osiguranje
Obvezno osiguranje
31.12.2015.
58,18
14.285
137
31.12.2016.
61,59
13.006
191
31.12.2017.
66,13
11.521
251
31.12.2018.
73,52
10.024
347
31.12.2019.
115,82
7.714
1.521
31.12.2020.
191,04
6.273
4.427
31.12.2021.
275,14
5.674
7.820
31.12.2022.
373,18
5.232
11.113
31.12.2023.
428,78
4.398
13.311
31.12.2024.
557,51
3.106
17.417
Izvor: Hanfa
Posebno su interesantni podaci o uplatama u mirovinska osiguravajuća društva prema vrsti i obliku mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja kako je prikazano u Tablici 3.
Tablica 3. Uplate u mirovinska osiguravajuća društva prema vrsti i obliku mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, u milionima EUR.
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje (mil. EUR)
Datum
Doživotna mirovina
Privremena mirovina
31.12.2020.
0,46
8,79
31.12.2021.
0,26
7,50
31.12.2022.
0,44
10,10
31.12.2023
0,48
8,39
31.12.2024
0,58
9,55
Izvor: Hanfa
Kao što se iz prethodne tablice vidi uplaćene doznake gotovo se u potpunosti odnose na privremene mirovine dok su doživotne mirovine zastupljene samo simbolično. Ono što nedostaje u ovim statistikama je broj članova fondova koji su se odlučili za privremenu isplatu mirovina putem mirovinskog društva i visinu iznosa takvih mirovina. Nažalost, HANFA ne objavljuje službeno te podatke i podatke o korištenju djelomičnih jednokratnih isplata, ali se iz prethodnoga može zaključiti da članovi dobrovoljnih mirovinskih fondova izabiru isplate svoje mirovine najvećim dijelom putem mirovinskog društva u obliku privremene isplate. Drugim riječima, naši građani su prepoznali dobrovoljne mirovinske fondove kao dobru priliku za štednju koja se promatra kao investicija, a ne kao dugoročno osiguravanje prihoda u starosti.
Prednost isplate privremene mirovine putem mirovinskog fonda to jest mirovinskog društva koje upravlja tim fondom u odnosu na isplatu privremene mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva najbolje se vidi iz sljedećeg primjera.
Član Raiffeisen otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda bi po ostvarivanju prava na mirovinu na dan 1. 1. 2019., ako bi na svom osobnom računu imao 13.272,28 €, mogao ugovoriti trajanje mjesečne isplate mirovine na rok od 5 godina čija bi se sredstva isplaćivala u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate. Visina njegove mirovine u razmatranom razdoblju prikazana je punom linijom na Slici 1. Izračun sam temeljio na javno dostupnim podacima o cijenama udjela fonda u razmatranom razdoblju.
Da je član fonda doznačio svoja sredstva u visini od 13.272,28 € Raiffeisen mirovinskom osiguravajućem društvu tada je mogao ugovoriti isplatu mjesečne privremene mirovine na rok od 5 godina u visini od 222,38 €, što se izračunava putem kalkulatora mirovine koji je postavljen na mrežnoj stranici Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva www.mod.hr/kalkulatori-mirovine/. Iznosi tako isplaćenih mirovina prikazani su crtkanom linijom na Slici 1.
Iz slike vidi se da je visina isplaćenih mirovina veća temeljem privremene isplate putem mirovinskog društva od one isplaćene temeljem privremene mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva. Ukupna isplata na ime mirovina putem mirovinskog društva u razmatranom razdoblju iznosila bi 14.601,49 € dok ona isplaćena na ime mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva bi iznosila 13.342,80 €. Razlika od 1.258,69 € je značajna, što bi mogao biti razlog zašto dobrovoljni mirovinski fondovi mogu biti dobra prilika za štednju. Pri tome treba imati na umu da mogu postojati i razdoblja u kojima prinosi fonda nisu tako izdašni pa posljedično tome i mirovine.
U fazi isplate mirovina iz III. stupa postoji veliki broj kombinacija odnosno opcija koje uključuju različite vrste mirovina, njihovo trajanje, iznose i djelomične jednokratne isplate. Stoga treba pažljivo odabrati one koje najbolje odgovaraju korisniku mirovine, što ponekad nije jednostavan zadatak, a posljedice su trajne.
Slika 1. Usporedba mirovina isplaćenih putem fonda i MOD-a za razdoblje od 2019. do 2023.
[cijeli tekst..]
