Postupak planiranja vlastite mirovine iz II. i III. stupa je izazovan zadatak. U tome bi od pomoći i koristi trebali biti kalkulatori koji daju mogućnost procjene stanja na osobnom računu članova mirovinskih fondova. Ovakvi kalkulatori nalaze se na mrežnim stranicama mirovinskih fondova i izračunavaju stanje na osobnom računu člana mirovinskog fonda pod unaprijed određenim uvjetima.

U slučaju korištenja kalkulatora stanja u obveznom mirovinskom fondu obično treba navesti podatak o osobnoj bruto plaći, očekivanom rastu plaća na godišnjoj razini u postocima, očekivanom godišnjem prinosu fonda u postocima i broju godina do umirovljenja i kalkulator će izračunati vaš ukupno uplaćeni iznos i stanje osobnog računa u izračunskom razdoblju.

U slučaju korištenja kalkulatora stanja u dobrovoljnom mirovinskom fondu treba navesti podatak o iznosu namjeravane mjesečne uplate, očekivanom godišnjem prinosu fonda u postocima te broju godina namjeravane štednje i kalkulator će izračunati vaš ukupno uplaćeni iznos i stanje osobnog računa u izračunskom razdoblju.

Na stranici koja vam omogućava planiranje mirovine korištenjem kalkulatora piše da su „izračuni informativni i nisu jamstvo prinosa u budućnosti niti procjena, odnosno predviđanje kretanja vrijednosti obračunskih jedinica u mirovinskom fondu“.

Ono što je zbunjujuće je raspon ponuđenih vrijednosti parametara za planiranje mirovine u kalkulatorima na mrežnim stanicama mirovinskih fondova. Tako, na primjer, jedan mirovinski fond nudi prinose fonda u rasponu od 0-10 posto, a stope rasta plaća u rasponu od 0 do 20 posto godišnje, pa vi sada odaberite što vam više odgovara. Matematika može podnijeti svašta no to nije od prevelike pomoći članovima mirovinskog fonda u njihovom planiranju mirovine. Bilo bi fer i pošteno da mirovinski fondovi daju svoju najbolju procjenu kretanja vrijednosti fonda uz svoje pretpostavke o kratkoročnim i dugoročnim vrijednostima parametara. Najbolja procjena znači vrijednost dobivena od strane procjenitelja korištenjem determinističkih metoda koje najbolje prikazuju očekivani rezultat bez optimističke ili konzervativne pristranosti.

Mirovinski fondovi ne daju svoje procjene pod izlikom da bi time mogli dovesti u zabludu članove svoga fonda. No budući da fondovi ne daju nikakve procjene to implicite može značiti da posluju po principu „Ideje naše benzin Vaš“ [1]. Pitanje koje se sada postavlja je jesu li članovi fonda dovedeni u veću zabludu time što sami moraju donijeti odluku o financijskim procjenama u koje se ne razumiju od prihvaćanja procjene profesionalaca iz mirovinskog fonda za koje se pretpostavlja da imaju bolje znanje o financijskim pitanjima od prosječnog člana fonda.

Jedno je sigurno, kada bi mirovinski fondovi davali svoje procjene o kretanju vrijednosti fonda, one bi se nakon određenog vremena mogle usporediti sa ostvarenim vrijednostima u promatranom razdoblju. Tada bi se moglo jednostavno utvrditi koji je fond imao bolje procjene, što bi moglo rezultirati promjenama u članstvima fondova u njihovu korist. Naravno, vrijedi i obrat. Ovako, jedino su na dobitku društva za upravljanje mirovinskim fondovima.

[1] Zlatno tele, Ilja Iljf i Jevgenij Petrov

[cijeli tekst..]