28.04.2020.

Osiguranje financijskih gubitaka

Pandemija korona virusa nanijela je već sada ogromnu štetu našem i svjetskom gospodarstvu. Posebno su pogođena mikro i mala poduzeća koja nemaju dovoljno rezervnih financijskih sredstava da bi, barem donekle, pokrila financijsku štetu zbog prekida rada uzrokovanog pandemijom. Na najteži način se naučilo da uspješno obavljanje gospodarske djelatnosti uključuje uspješno upravljanje poslovnim rizicima koji su posljedica različitih opasnosti kao što je to i pandemija. Jedan od alata koji se koristi u svrhu otklanjanja ili ublažavanja štete uzrokovane raznim rizicima jeste i osiguranje financijskih gubitaka.

Prema Zakonu o osiguranju, osiguranje raznih financijskih gubitaka pokriva sljedeće:

profesionalne rizike nedostatne prihode (općenito) loše vrijeme izgubljenu dobit nepredviđene troškove općenite vrste nepredviđene poslovne troškove gubitak tržišne vrijednosti gubitak najamnine, odnosno prihoda druge posredne poslovne gubitke druge neposlovne financijske gubitke druge oblike financijskih gubitaka

Kod ugovaranja ovog osiguranja od izuzetne je važnosti precizno utvrditi osigurane slučajeve, opseg osigurateljnog pokrića i nadasve razumjeti formulacije navedene u polici. Osiguravajuća društva često nude takozvane poduzetničke pakete u kojima se nude široka osigurateljna pokrića a čije prave sadržaje ugovaratelj osiguranja otkriva, nažalost, tek nakon nastanka osiguranog slučaja to jest štete. Obično, predmetom osiguranja, odnosno štetom od prekida rada, smatraju se svota bruto dobiti i svota fiksnih troškova poslovanja u garantnom roku. Važno je znati da je osiguratelj u obvezi za štete koje bi nastale od trenutka prekida rada u garantnom roku unutar ugovorenog roka trajanja police osiguranja. Garantni rok izabire sam ugovaratelj osiguranja. Minimalni garantni rok je 3 mjeseca a maksimalni obično 12 mjeseci.

Kod ovog osiguranja je bitno da osiguranu svotu za ugovoreni garantni rok utvrđuje ugovaratelj osiguranja odnosno osiguranik a ne da mu to određuje osiguratelj. Stoga je za mikro i mala poduzeća izuzetno važno da se u fazi ugovaranja osiguranja od financijskih gubitaka a pogotovo u fazi zahtjeva za naknadom štete savjetuju sa profesionalcima iz područja osiguranja.

[cijeli tekst..]

Uncategorized
24.04.2020.

Mirovine i korona kriza

sJe li moguće da mirovine porastu u razdoblju korona krize? Da, moguće je ali uz uvjet da za tu namjenu postoje osigurana novčana sredstva. Zakonski gledano porast mirovine ovisi o parametrima usklađivanja mirovina. Kod nas se mirovina usklađuje po stopi koja se dobije tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u zemlji u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, i to:

ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50%, stopa usklađivanja određuje se tako da se zbroji 30% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70% stope promjene prosječne bruto plaće ili ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 50%, stopa usklađivanja određuje se tako da se zbroji 70% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30% stope promjene prosječne bruto plaće ako je stopa usklađivanja jednaka ili manja od nule, mirovine se ne usklađuju.

Pretpostavimo da će u ovom polugodištu, kada je udar korona krize najjači, prosječne plaće pasti za 6 posto. Istodobno neka troškovi života porastu za 3 posto. Mirovine bi tada prema izračunu trebale porasti 0,3%.

Ima li ovo smisla. I da i ne. Naime, gledajući strogo s ekonomske točke gledišta rast plaća potiče inflaciju dok pad plaća djeluje deflatorno to jest smanjuje inflaciju. No budući da korona kriza nije uzrokovana ekonomskim neravnotežama nije nemoguće da se ostvari gore pretpostavljeni scenarij.

Naravno, mirovine bi i tada mogle rasti ali pod pretpostavkom da država ima novaca za njihove isplate.

[cijeli tekst..]

Uncategorized