27.12.2012.

Proricanje dugovječnosti s poda

Brazilski istraživači otkrili su zanimljivu vezu između sposobnosti osobe da se sjedne i podigne s poda i njene dugovječnosti. Istraživanje provedeno na više od 2000 osoba u dobi od 51 do 80 godina pokazalo je da su osobe koje su pale na tome testu imale 6,5 puta veću vjerojatnost da umru u narednih 9 godina od onih koje su na testu bile uspješne.

Test se sastojao u tome da su ispitanici trebali sjesti na pod iz uspravnog položaja i zatim se opet podići u uspravni položaj. Brzina nije bila faktor koji se ocjenjivao. Što je osoba trebala više podupiranja tokom podizanja to je ocjena aktivnosti bila niža. Više od polovice ispitanika dobi od 76 do 80 godina pali su na tom testu. Ne iznenađuje da je oko 70 posto onih ispod 60 godina na testu imalo odličan rezultat.

Ovaj jednostavan test pokazuje koji je odnos snage mišića koju osoba posjeduje i njene tjelesne težine. Otprije je poznato da je aerobni fitness jako povezan sa dugovječnosti no sada je potvrđeno da visoka tjelesna elastičnost ne utječe samo na uspješno izvršavanje dnevnih aktivnosti već ima i blagotvoran učinak na produljenje životnog vijeka.

 

 

[cijeli tekst..]

24.12.2012.

Privatna mirovina- sanak pusti

Jeste li primijetili da se kod nas nikada ne govori samo o mirovinskom osiguranju već se uvijek govori o reformi mirovinskog osiguranja. Zdravo razumski znamo da se reformirati ili preoblikovati može samo nešto što je već formirano odnosno oblikovano. No, s obzirom da je reforma mirovinskog osiguranja trajno stanje to može samo značiti da ona ili nije moguća ili je sustav tako napravljen da ne može izdržati životnu provjeru.

Zadnjih desetak godina u svijetu je, uglavnom u nerazvijenim zemljama i zemljama u tranziciji, mantra privatno mirovinsko osiguranje kao nadogradnja javnog mirovinskog osiguranja. Svi se kunu u nužnost postojanja privatne mirovine, zapravo životne rente, kao odraza brige svakog pojedinca za vlastitu sudbinu u starosti. I sve bi bilo u redu kada bi se ona mogla ostvariti na fer i pošten način. Za sada, to je gotovo nemoguća misija, pogotovo kod nas. Ovdje bi se moglo citirati Voltera koji je rekao: „Opasno je biti u pravu kada je vlada u krivu“.

Kupovina životne rente je odluka koja može utjecati na životni standard u decenijima koji dolaze. Povrh toga, takva odluka je nepovratna tako da je vrlo važno da ona bude temeljena na dobrom poznavanju činjenica. Nažalost, i u svijetu i kod nas evidentna je financijska nepismenost. Istraživanja u Americi pokazuju da mnogi pedeset godišnjaci nisu u stanju izvesti ni elementarni jednostavni kamatni račun niti da razumiju što je zapravo inflacija.

Fer i poštena životna renta je ona koja u prosjeku nositelju rente isplaćuje rentu koja odgovara uplaćenoj premiji. Za životnu rentu može se objektivno procijeniti da li ona pruža adekvatnu vrijednost za uloženi novac. To se, između ostaloga, radi preko pokazatelja vrijednosti novca. Potpunosti radi recimo da se on zasniva na izračunu očekivane sadašnje diskontirane vrijednosti rentnih isplata u odnosu na novčanu cijenu životne rente.

Jedinična vrijednost pokazatelja vrijednosti novca znači da za svaku kunu uloženu u rentu danas, ugovaratelj rente može očekivati da će primiti sutra jednu kunu pod današnjim uvjetima, odnosno da je osiguravajuće društvo izračunalo premiju (cijenu) po fer aktuarskoj bazi. Općenito, premija koju osiguratelj naplaćuje veća je od sadašnje vrijednosti budućih isplata, odnosno pokazatelj vrijednosti novca manji je od jedan, što znači da osiguratelj u cijenu ugrađuje svoje troškove poslovanja. Ovo je sasvim razumljivo ali se postavlja pitanje koja je fer i razumna visina troškova. Postoje mišljenja da bi racionalna osoba rađe prihvatila rentu s pokazateljem vrijednosti u visini od 0.8, nego li se upustila u optimalne sheme pražnjenja svoga imetka uz ulagačku strategiju. Evo nekih vrijednosti pokazatelja vrijednosti novca za odabrane zemlje:

ZEMLJA

RASPON POKAZATELJA

Australija

0,85-0,96

Engleska

0,85-0,90

Njemačka

0,86-0,94

SAD

0,75-0,81

A kako stvari stoje sa nama? Isplati li nam se osiguravati mirnu starost kupovinom životne rente ili pak nastaviti plivati u bespuću financijske i društvene stvarnosti? Iznos pokazatelja vrijednosti novca na našem tržištu životnih odnosno mirovinskih renti možete saznati ako me kontaktirate.

 

 

[cijeli tekst..]

01.12.2012.

Izračun mirovine po Raiffeisen mirovinskom osiguravajućem društvu

Pogledajmo izračun privremene starosne mirovine namijenjen članovima dobrovoljnog mirovinskog fonda koji se isplaćuje tijekom 5 do 15 godina od strane Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva. Konkretan izračun dobrovoljne mirovine napravljen je na njihovom web portalu čija je adresa www.rmod.hr:

 

Iznos jednokratne uplate 50.000,00 Kn Trajanje isplate mirovine 5 godina Postotak jednokratne isplate 0% Izbor mirovine mjesečna Izračunata mjesečna mirovina 849,55 Kn

Kada se analizira ovaj izračun dolazi se do zaključka da je mjesečna mirovina izračunata na bazi kamatne stope od 0,75%!

Raiffeisen Bank istovremeno nudi za depozite s jednokratnom uplatom s fiksnom kamatnom stopom za iznos štednog uloga u kunama većim od 2000,00 i oročenjem preko 1 mjeseca kamatnu stopu od 2,40% a na oročenje preko jedne godine kamatnu stopu od 3,90%.

Zamislite sada ovakvo poslovanje. Po sili zakona građanin meni da 50000 kuna a ja se obvežem da ću mu isplaćivati rentu uz kamatnu stopu od 0,75%. Odem iza ugla u banku i ta ista sredstva oročim preko prikladnog portfelja s različitim dospijećima i odgovarajućim kamatnim stopama a razliku spremim u džep.

Kada bih bio cinik to bih nazvao mudrim ekonomskim izrazom“arbitraža“. Pod arbitražom se u ekonomiji podrazumijeva iskorištavanje cjenovnih dispariteta između dva ili više financijskih instrumenata u cilju postizanja bez rizičnog ekonomskog profita. Na Balkanu se to pak naziva metodom „snađi se druže“.

Ovakva „arbitraža“ bi bila legitimna kada bi sudionici u poslu dragovoljno pristali na takvu transakciju. Problem je u tome što svatko tko štedi za mirovinu kroz ulaganje u dobrovoljni mirovinski fond mora sklopiti ugovor o isplati tako prikupljenih novčanih sredstava s Raiffeisen mirovinskim osiguravajućim društvom i na taj način po sili zakona raditi u korist vlastite štete.

Na žalost, ili užas ako hoćete, svih onih koji su mislili štedjeti za vlastitu privatnu mirovinu kroz dobrovoljne mirovinske fondove, nova mirovinska arhitektura nastavlja istu politiku s time što će se samo povećati broj mirovinskih osiguravajućih društava. U teoriji, konkurencija bi trebala natjerati društva da podignu kamatne stope, odnosno povećaju mjesečne mirovinske isplate, no naša dosadašnja tržišna iskustva ne daju nam za pravo da se tome nadamo.

I na kraju spomenimo da su prema podacima Državnog zavoda za statistiku potrošačke cijene u lipnju 2012 godine bile za 5% veće od onih u lipnju prošle godine.

Kviz: Da li bi svoja novčana sredstva uložili uz kamatnu stopu od 0,75% pri inflaciji od 5%?

Ako je vaš odgovor „da“ onda ste iskreni pobornik nove mirovinske reforme a ako je vaš odgovor „ne“ onda ste nepopravljivi idealist.

[cijeli tekst..]