31.03.2012.

Proricanje budućnosti

Otkada je svijeta ljudima je san da zavire u budućnost, da budu pripremljeniji na ono što ih čeka. To se prije svega odnosi na njihov život i smrt. Svatko je zainteresiran i fasciniran mogućnošću proricanja vlastite dugovječnosti. Hoćemo li živjeti kratko ili dugo? Izgleda da je znanost na dobrom putu da izgradi kristalnu kuglu iz koje će se moći proricati duljina života.

Izgleda da će znanstvenici biti vrlo brzo u mogućnosti da predvide koliko dugo će neka osoba živjeti na temelju njihove genetike. Skupina američkih znanstvenika još je 2009. godine dobila Nobelovu nagradu za medicinu za otkriće da su telomere pokazatelji starosti organizma. Telomere su zaštitne strukture na vrhovima kromosoma, koje se skraćuju sa svakom diobom stanice, a njihovo prekomjerno skraćivanje uzrokuje stanično starenje. Kako se telomere postupno skraćuju i tijekom našeg života, moguće je statistički pratiti brzinu starenja. Znanstvenici koji su razvili odgovarajući krvni test izjavljuju da je mjerenje brzine skraćivanja telomere dobra indikacija brzine biološkog starenja neke osobe.

Laičko je mišljenje da ćemo nakon dobivanja rezultata testiranja, zamalo, znati točan datum naše smrti! Naravno to nije slučaj. Kao i u svakom zdravstvenom pitanju i ovdje je osnovni problem biološka varijabilnost. Iako je poznat prosječan raspon duljina telomere za određenu dob, postoji veliki broj zdravih pojedinaca koji imaju telomere koji prirodno leže izvan standardnog raspona. Osoba može imati kraće telomere i bez povećane vjerojatnosti ranije smrti. Želimo li predvidjeti brzinu starenja neke osobe, krvni testovi trebali bi se provoditi u duljem vremenskom razdoblju.

No, treba biti oprezan sa interpretacijama testiranja na telomere. Ljudi dolaze u napast da razmišljaju kako u njima kuca sat do sudnjeg časa. Iako su telomere jaki prediktori, one su još uvijek samo prediktori. To znači da mjerenjem duljine telomere nećemo doći do točnog datuma naše smrti već do vjerojatne duljine trajanja života.

Zašto bi ljudi bili zainteresirani za testiranje na telomere? Ponajprije zato što svakoga zanima njegova vlastita sudbina koja se ogleda u smrti. Mi nismo mogli biti svjesni svoga početka ali smo svjesni da postoji kraj i njega se, uglavnom, bojimo i želimo ga što je više moguće odgoditi.

Ako očekujemo dugovječan život, tada ćemo se ponašati štedljivije i uskladiti naše životne navike sa našim financijskim mogućnostima. Očekujemo li da ćemo umrijeti u narednih, recimo, deset godina, tada možemo odlučiti da si odmah priuštimo rastrošniji život.

Istraživanja su pokazala da je skraćivanje telomere povezano i s načinom života, prije svega izloženost stresu i pušenjem. Stoga liječnici vjeruju da bi se promjenom načina života moglo utjecati na usporavanje procesa starenja. Ovo je i te kako važno, budući da bi rezultati testiranja mogli biti putokaz u izboru i provođenju takvog načina života koji bi pojedincu mogli povećati dugovječnosti, ako se upozorenja prime na vrijeme.

[cijeli tekst..]

21.03.2012.

Što manje dugova to više uživanja u mirovini

Američki Institut za istraživanje zaposleničkih mirovina nedavno je objavio rezultate ankete o mirovinskom povjerenju za 2012. godinu čiji su rezultati vrlo pesimistični. Tek 14 posto ispitanika izjavilo je da će imati dovoljno novaca da žive udobno u mirovini. Amerikance financijski najviše zabrinjava neizvjesnost vezana uz zaposlenje. Tako je 42 posto ispitanika izjavilo da ih brine nezaposlenost dok ih je 28 posto uvjereno da će moći naći posao kad god će ga trebati.

Veliki broj radnika izjavio je da nije dovoljno uštedio za mirovinu. Njih 60 posto izjavilo je da im ukupna ušteđevina iznosi manje od 25000 dolara, isključujući vrijednost njihove imovine i očekivanih mirovinskih naknada. No ispitanici, njih 62 posto, kao najveći problem vide visinu njihove trenutne zaduženosti.

Postotak zaposlenika koji su izjavili da nemaju problema sa svojim dugom i da su sigurni da će imati dovoljno sredstava za ugodnu mirovinu pet puta je veći od postotka za radnike koji su rekli da imaju problema s dugom.

Rezultati ankete upućuju na zaključak da najsigurniji put u mirovinu bez stresa ide preko rješavanja dugova prije umirovljenja. Ovaj zaključak mogao bi biti univerzalan i vrijedi i za nas: što manje dugova to više uživanja u mirovini.

[cijeli tekst..]

19.03.2012.

Najdulje se živi u Monaku

Stanovnici Monaka žive u prosjeko oko 90 godina. Jedan od najvažnijih razloga leži u tome što je to zemlja bogataša i zemlja s odličnim javnim zdravstvenim sustavom. Drugi razlog je taj što njegovi stanovnici žive na mediteranskoj kuhinji, koja je povezana s manjim rizikom vezanim za različite zdravstvene probleme kao što su kardiovaskularne bolesti i povišeni krvni pritisak. Antioksidansi koji se nalaze u maslinovom ulju i crvenom vinu snižavaju vrijednosti kolesterola te sprječavaju zgrušavanje krvi i bolesti srca.

Mnogi smatraju da je za dugovječnost stanovnika Monaka najznačajnija opuštajuća atmosfera koja vlada u gradu. Mediteranski položaj i čisti okoliš utječu na smanjivanje stresa, a poznato je da on dovodi do smanjenja imuniteta i doprinosi razvoju kardiovaskularnih bolesti.

[cijeli tekst..]

15.03.2012.

Koliko smo stvarno stari- kronološka i biološka dob

Niste li barem jednom čuli kako se za neku stariju osobu kaže da izgleda mlado. Ta razlika u percepciji starosti posljedica je nepodudaranja kronološke i biološke dobi.

Kronološka dob je naprosto vaša dob u godinama, dok je biološka dob vaša dob na staničnoj razini. Te dvije dobi izražene u godinama ne moraju biti nužno iste. Na biološku dob utječu razni faktori načina života poput prehrane, tjelesne aktivnosti, dodatak prehrani, antioksidativni status ili stres. Drugim riječima, kvaliteta života odnosno način izbora života na dnevnoj bazi mogu znatno ubrzati ili pak usporiti proces biološkog starenja. Proces biološkog starenja mjeri se biološkim markerima poput elastičnosti kožnog tkiva, gustoće kostiju, vida ili tjelesne mase. Širom svijeta postoje mjesta koja su poznata po dugovječnom stanovništvu. U Evropi je poznato da na Sardiniji živi neuobičajeno velik broj stogodišnjaka.

Istraživanja pokazuju da na dugovječnost, između ostaloga, značajno utječu naše prehrambene navike, vrijeme provedeno u prirodi i zdrav društveni i obiteljski život. Razumijevanje i shvaćanje razlike između kronološke i biološke dobi te uviđanje da sami možemo utjecati na taj proces pomaže nam u izboru onih dnevnih aktivnosti i ponašanja koja mogu s velikom vjerojatnošću pokrenuti proces usporavanja starenja.

Svi oni koji žele preuzeti osobnu odgovornost za vlasto zdravlje i poboljšanje kvalitete svoga života mogu potražiti savjet u MEDINET Centru zdravlja / MEDINET Health Centre. Svima koji se pozovu na ovaj članak Centar odobrava popust od 10% na sve svoje programe.

[cijeli tekst..]

10.03.2012.

Kako izabrati pravi Dom za starije i nemoćne (1)

Odlazak u Dom za starije i nemoćne osobe vrlo je ozbiljna odluka vezana za početak nove životnog razdoblja i mora biti zasnovana na, koliko je to moguće, najvećem mogućem broju informacija. Ponajprije treba znati na što treba obratiti pažnju pri analizi pojedinog Doma, koja pitanja postaviti Upravi Doma te koja su prava i obaveze korisnika usluga Doma. U ovom i člancima koji slijede pokušat ću pomoći seniorima ili njihovim obiteljima koje za njih skrbe da učine najpametniji izbor. Ovdje treba odmah naglasiti da je najbolji izbor gotovo nemoguća misija ako se s odlaskom u Dom čeka do posljednjeg trena ili ako su financijske mogućnosti vrlo ograničene. U tome slučaju, koji je nažalost u nas i najzastupljeniji, jedini ključni faktor pri izboru je cijena smještaja.

Ulazak u Dom nije jednostavna stvar. Ustanova i njeno osoblje treba se temeljito istražiti kako bi svi sudionici bili sretni sa svojim izborom a njihova prava zaštićena i poštovana. Prva obaveza je obilazak ustanove koju se istražuje a konačnu riječ pri izboru ima potencijalni štićenik, pod uvjetom da je u stanju izraziti svoje sklonosti.

Sve započinje telefonskim upitom. Razgovara se sa socijalnim radnikom, upraviteljem ustanove ili osobom zaduženom za korisničke usluge. Tražite odgovore na sva vaša pitanja, prikupljajte podatke i činjenice te obiđite ustanovu. Niti jedno pitanje koje je za vas važno ne smije biti neodgovoreno. Odgovori vam se ne moraju sviđati ali oni moraju u sebi sadržavati informaciju dovoljnu za vašu odluku.

Prva stvar koju se mora saznati je način plaćanja Doma. Kako i kada će se uplaćivati računi za smještaj? Kako je organizirana zdravstvena zaštita i koji je njen opseg? Saznajte koje se dodatne usluge nude u Domu, poput skrbi za oboljele od Alzheimerove bolesti, rehabilitacije ili fizikalne terapije. Ovakve usluge ne samo da pomažu bržem oporavku nakon medicinskih događaja već podižu moral i pružaju štićenicima bolju kvalitetu života.

[cijeli tekst..]

03.03.2012.

Kako do sigurnog mjesečnog prihoda?

Svakoga dana, svakoga trenutka našeg života, susreću se prošlost i budućnost. Bitna razlika među njima je da je prošlost izvjesna a budućnost neizvjesna. Još nešto, što je prošlost bila bolja, postoji velika vjerojatnost i da budućnost bude malo manje neizvjesna. Ako smo u prošlosti planirali štednju za budućnost onda nam ona može biti sigurnija i svjetlija. Hoće li to ona stvarno i biti ovisi u velikoj mjeri i o nama samima.

Pretpostavimo da smo uštedjeli 50000 eura i da želimo ovoga časa taj novac iskoristiti za povećanje našeg stalnog mjesečnog prihoda. Jedina razumna strategija, u našoj zemlji sada, je da odete u banku i ugovorite oročenu deviznu rentnu štednju s rokom oročenja od jedne godine. Ovisno o banci, može se računati s mjesečnim prihodom od kamata u rasponu od 145-210 eura. Računamo li s tečajem od 7,5 kuna za jedan euro, razlika je približno 500 kuna! To nije mali novac.

No, visina ponuđene kamate ne bi smio nikako biti jedini kriterij u odlučivanju kojoj banci povjeriti svoje novce. Naš interes je dobiti što veću kamatu ali pod uvjetom da ne izgubimo svoju glavnicu. Drugim riječima visinu ponuđene kamatne stope treba dovesti u balans sa rizičnošću banke. Najčešće korištena metoda koja služi za procjenu financijskog zdravlja i stabilnosti banke zasniva se na utvrđivanju:

Adekvatnosti kapitala Kvalitete imovine Kvalitete upravljanja bankarskim poslovanjem Zarade Likvidnost

Očigledno je da prosječni štediša sam nije u stanju procijeniti financijsko zdravlje i stabilnost banke i želi li donijeti dobru odluku mora se posavjetovati s nekim tko mu u tome može pružiti pomoć. Osobni bankari vam pri tome mogu biti od koristi ali ne zaboravite da njih plaća banka a ne vi, pa je vrlo vjerojatno da će oni dati sve od sebe da vas uvjere da je baš njihova banka vaš pravi izbor.

[cijeli tekst..]