Nema dana a da ne slušamo o potrebi reforme našeg mirovinskog sustava premda je uopće neumjesno govoriti o reformi nečega što nikada niti nije bilo ekonomski održivo, ali političari moraju imati sve igračke na broju, za svaki slučaj. Problema sa dugoročnom održivošću mirovinskog sustava imaju i bogatije Evropske zemlje no one nisu pod tolikim dnevnim pritiskom pa si mogu dozvoliti da stalno odvaguju prednosti i nedostatke različitih modela a bez da rade vlastite eksperimente. Za to postoje zemlje poput naše koje su prisiljene, na ovaj ili onaj način, eksperimentirati na vlastitoj koži.
No, ima i drugačijih mišljenja. Tako su se na konferenciji posvećenoj Evropskoj mirovinskoj krizi organiziranoj u Briselu neki pokazatelji mogli interpretirati i u optimističnom tonu. To se posebno odnosi na prognozu ponašanja omjera ovisnosti, to jest omjera broja umirovljenika i zaposlenika, za pojedine dobne skupine. Tako, zelena knjiga Evropske komisije na jednom dijagramu prikazuje kretanje omjera ovisnosti u razdoblju od 2010. do 2060. godine u ovisnosti o dobi umirovljenja. Pod pretpostavkom tekuće dobi umirovljenja od 60 godina, što ipak nije realistično, i pri dobi umirovljenja od 67 godina u 2040. godini omjer ovisnosti bio bi konstantan i iznosio bi 0,4. Dakle na svakih pet zaposlenih dolazila bi dva umirovljenika.
Drugim riječima, kada bi se ostvarile određene pretpostavke, budućnost mirovinskog sustava ne bi bila tako crna. Općenito, sasvim je valjano pretpostaviti da se dob za umirovljenje treba usklađivati sa porastom dugovječnosti a da će se ova s vremenom povećavati i omogućavati porast zdravog i aktivnog života. Konkretno, ovdje se pretpostavlja da će do 2060. godine očekivano trajanje života porasti za 6 godina.
Ekstrapolirajući spomenuti dijagrama do 2060. godine sadašnja dob odlaska u mirovinu od 60. godina mogla bi na kraju razdoblja biti ekvivalentna dobi od 73 godine na kraju razdoblja.
Evropska komisija radi na tome da uvjeri zemlje članice u potrebu automatskog prilagođavanja mirovinskog zakonodavstva tako da dob odlaska u mirovinu prati dugovječnost. No kako će pojedine zemlje članice na to reagirati drugo je pitanje.
[cijeli tekst..]
