Starenje stanovništva je globalni trend do sada nepoznat i nezabilježen u povijesti ljudskog roda. Ovaj efekt će imati duboki utjecaj na mnoge aspekte života kao što je ekonomski rast, štednja, ulaganja, potrošnja, tržište rada, životni stilovi, porezi, zdravstvena zaštita i mirovine. Starenje stanovništva posebno je uočljivo kod nas. Na sljedećoj tablici je prikazan udio stanovništva starijeg od 65 godina u našoj zemlji po godinama popisa stanovništva.

Godina Udio stanovništva RH starijeg od 65 godina (%) 1961 7,4 1971 9,6 1981 11,4 1991 11,6 2001 15,6

Starenje i produljenje životnog vijeka veliko je civilizacijsko dostignuće. Činjenica da ljudi žive dulje i općenito zdravije trijumf je napretka suvremene medicine i ekonomskog razvoja nad bolešću, faktora koji je kroz tisuće godina ograničavao trajanje životnog vijeka ljudi. No ovaj fenomen povlači za sobom mnoge izazove, od kojih je financiranje dugovječnosti samo jedan od mnogih. Produljenje životnog vijeka može značiti da javni mirovinski sustavi neće biti dovoljni za pokrivanje rizika dugovječnosti te da ljudi moraju posegnuti i vlastitim izvorima financiranja treće dobi. U svijetu su starijima na raspolaganju različite alternative financiranja mirnih umirovljeničkih dana. Jedan od takvih instrumenata je, posebno u SAD-u, takozvani obrnuti zajam (engl. Reverse mortgage).

Obrnuti zajam omogućava vlasniku kuće, stana ili druge nekretnine da dobije jednokratni novčani iznos ili niz obročnih novčanih isplata ovisno o vrijednosti svoje nekretnine. Za razliku od tradicionalnog hipotekarnog zajma ovdje nema uplata mjesečnih obročnih plaćanja tako da prihod vlasnika nekretnine odnosno njegovo odsustvo ovdje nije od značaja. Zajam je osiguran samom vrijednošću nekretnine i ne mora se isplatiti sve dok zajmoprimac ne umre ili se odseli iz nekretnine. Za ljude starije od 62 godine sa malim stalnim prihodom obrnuti zajam bi mogao biti jedini način koji bi im osiguravao da ostanu u svojim domovima. Naravno, ova pogodnost ima svoju cijenu koja nije tako mala. Treba platiti naknade obrade samoga zajma, troškove vezane za prijenos vlasništva te premiju osiguranja zajma. Ovi troškovi se u SAD-u kreću u rasponu od 6-10% od iznosa zajma.

Ako si netko može priuštiti otplatu tradicionalnog hipotekarnog zajma onda mu je to svakako povoljnije rješenje od podizanja obrnutog zajma. No tipično, starije osobe nemaju sredstva koja bi im omogućavala servisiranje hipotekarnog zajma. Treba kazati da financijske institucije koje se bave ovakvim poslom preuzimaju rizik budući da s jedne strane vrijednost nekretnine može značajno pasti dok s druge strane vlasnici imovine mogu poživjeti znatno dulje od njihovog očekivanja.

Govoreći jezikom financijaša ugovor o obrnutom zajmu trajno fiksira vrijednost kuće i kao takav predstavlja put opciju. U isto vrijeme ovaj ugovor efektivno predstavlja ugovor o osiguranju doživotne rente te pruža ugovaratelju zaštitu od dugovječnosti.

Obrnuti zajam može se koristiti u različite svrhe. Dobiveni jednokratni iznos zajma koristi se za konačnu isplatu i zatvaranje hipotekarnog zajma za kuću a ostatak može poslužiti za premošćivanje financijskog jaza dok se ne aktivira novi izvor dohotka kao što je, recimo, mirovina. Neki ga koriste za popravljanje kvalitete življenja.

No ne treba smetnuti s uma da prerano ili neoprezno korištenje ove financijske alternative može rezultirati potpunim iscrpljivanjem vlastitih financijskih potencijala što stariju osobu može dovesti u bezizlaznu situaciju.

[cijeli tekst..]

Prema američkom indeksu rizika umirovljenja ( the National Retirement Risk Indeks), koji mjeri udio radno sposobnih članova domaćinstava koji su u opasnosti da ne budu u stanju održati njihov životni standard prije umirovljenja, umirovljenička sudbina budućih umirovljenika čini se manje optimističkom i veselom od one sadašnjih umirovljenika. Evo nekih podataka:

51% domaćinstava su u opasnosti da ne budu u stanju održati svoj standard po umirovljenju. Uključivši u indeks eksplicitne troškove zdravstvene skrbi vrijednost indeksa penje se na 61%. Uključe li se u indeks i troškovi osiguranja dugoročne njege vrijednost indeksa iznosi 65%.

Prema potonjem, 2 od 3 osobe u dobi između 35-te i 65-te godine u opasnosti su da ne budu u stanju održati njihov životni standard po umirovljenju.

No najveći problem je u tome što većina ljudi živi od danas do sutra, od plaće do plaće i ne misli na probleme koji ih čekaju u budućnosti. Američka zvona zvone, a naša?

[cijeli tekst..]