|
|
30.12.2011.
Amerikanci su više nego ikada prije u povijesti nervozni i nepripremljeni za odlazak u mirovinu. Anketa za anketom samo potvrđuje predviđanje da ljudi pokušavaju odgoditi odlazak u mirovinu čim kasnije, da planiraju raditi tokom umirovljenja te da se mire sa znatno nižim budućim standardom života od onoga kojeg su imali prije umirovljenja.
Prema podacima koje je objavio američki Employee Benefit Research Institute, 46 posto od svih američkih radnika ima na svojim mirovinskim računima manje 0d 100.000 dolara, a njih 29 posto ima manje od 1000 dolara na svojim računima za mirovinu. Zadnji statistički podaci govore da već sada jedna od šest starijih osoba u Americi živi ispod granice siromaštva.
Danas u SAD-u ima 40 miliona starijih osoba, a predviđa se da će ih do 2050 godine biti dvostruko više. To će imati za posljedicu veće porezno opterećenje sustava, veću potrebu i pritisak na sve javne servise i što je također značajno starija populacija će biti konkurencija mlađima na tržištu rada.
Mi nismo Amerika ali globalni trendovi su, usprkos očiglednom svjetskom kaosu, prilično jasni i oni mlađi koji su sada na tržištu rada o ovome moraju itekako voditi računa.
[cijeli tekst..]
23.12.2011.
„Pored velike šume živio je siromašni drvosječa sa svojom ženom i dvoje djece. Dječak se zvao Ivica a djevojčica Marica.“ Ostatak priče poznat je svima. Za nas je to samo jedna od bajki koje su napisala braća Grimm početkom devetnaestog stoljeća a nastale su na temelju njemačkih narodnih priča i predanja. U tim se pričama, od Ivice i Marice do Pepeljuge ili Snjeguljice, provlači lajtmotiv zle maćehe. Kao djeca smo ih naprosto upijali premda zapravo nismo razumijevali otkuda se to i zašto tako često pojavljuje zla maćeha. To je za nas, na neki način, bio čisti misterij. I dok se nama danas čini da je zla maćeha jednostavno apstraktna personifikacija zla kao takvog, slušačima i čitaocima tih priča u vrijeme kada su one napisane bilo je itekako poznato o čemu se tu radi.
Danas, nakon brojnih istraživanja smrtnosti, možemo ponuditi odgovor na prethodni misterij. Stopa smrtnosti odraslih osoba u srednjem vijeku i s njome povezana stopa ponovnog stupanja u brak mogla se usporediti s današnjim stopama razvoda. Naprimjer, početkom devetnaestog stoljeća očekivano buduće trajanje života žena u Francuskoj pokrajini Donja Burgundija iznosilo je oko 25 godina! U praksi je to značilo da se sredovječni udovac ponovo ženio mlađom ženom, najčešće svojom služavkom, koja je tada činila sve da izrabljuje, a na kraju i istjera iz kuće, djecu prethodne žene i na njihovo mjesto postavi svoje potomstvo. E sada zamislite situaciju, koja nije bila tako rijetka, da se udovac više puta ženio.
Početkom dvadesetog stoljeća smrtnost se drastično smanjila tako da se životni vijek produžio na 52 godine. Porodice su stoga postale stabilnije i djeca su u njima bila jače integrirana. To je pak imalo za posljedicu i smanjenje broja maćeha ali i siročadi. Praktična životna potreba za brzom ponovnom ženidbom nije više bila tako urgentna. Tokom sedamnaestog i osamnaestog stoljeća 4 od svakih 5 udovaca ponovo se oženio unutar godine dana od ženine smrti. Za usporedbu, u dvadesetom stoljeću se na taj čin odlučio manje od 1 udovac od svakih 5 udovaca.
Danas se više djeci ne mogu prodavati priče o Ivici i Marici. Ona danas rastu u vremenu u kojem su priče o Ivici i Jaci nevjerojatnije i misterioznije od onih koje su braća Grim mogla i zamisliti.
[cijeli tekst..]
21.11.2011. Naša civilizacija slavi samo kult rađanja novog života dok je sam život a pogotovo njegov završetak daleko od toga kulta. Dok se pri rađanju novoga života angažiraju svi, u njegovom završetku sudjelujemo uglavnom samo mi i eventualno netko od naše najbliže familije.
Svi moramo umrijeti. I koliko god ove tri riječi zvučale hladno i okrutno one su istinite. Značenje smrti za sve ljude nije isto. Za neke to je izvor strašne tjeskobe dok je drugima ona manje strašna i prihvatljivija. Teško je pobrojati sve varijable koje su povezane sa strahom od smrti no dobar dio njih mogao bi se svesti na sljedeće:
Bol Tijelo ne funkcionira kako treba Sram i poniženje Odbacivanje Prekid u ispunjavanju ciljeva Negativne posljedice po one koji ostaju
U osnovi, ove varijable zapravo predstavlja prijetnju našem dobru u nastavku života kakav živimo i u njemu uživamo.
Do sada je napravljeno mnogo studija koje su istraživale utjecaj spola na strah od smrti ali njihovi rezultati su proturječni. U studijama kod kojih je utvrđena razlika između muškaraca i žena u percepciji smrti, istraživači su našli da je odnos žena prema smrti emocionalan dok su muškarci na smrt gledali više sa spoznajnog aspekta. I premda se čini da to ukazuje, da budući da žene gledaju na smrt emocionalno, da bi one slijedom toga samu smrt teže prihvaćale, neka istraživanja pokazuju da je situacija upravo suprotna. Premda žene pokazuju viši stupanj emocionalnog uzbuđenja zbog mogućnosti vlastite smrti, one također pokazuju viši stupanj prihvaćanja vlastite smrti nego muškarci.
Dob je demografska varijabla koja ima znatnog utjecaja na našu percepciju smrtnosti. Premda stariji češće i više razmišljaju o smrti u odnosu na ostale dobne skupine, oni je se manje boje i imaju manje problema sa njenim prihvaćanjem. Ovaj fenomen se može objasniti na više načina. Stariji su završili najvažnije zadaće koje je pred njih postavio život i stoga nemaju osjećaj da nisu imali vremena da ispune zadatke koje su morali obaviti. Pored toga stariju koji boluju od većeg broja kroničnih bolest shvaćaju da se njihovo zdravstveno stanje neće popraviti i pri tome vide u smrti nekakvo olakšanje. Osim toga stariji su već proveli puno vremena u razmišljanju o smrti.
Dobro je poznata uloga crkve po ovom pitanju posebno kod starije populacije. Obimna je stručna građa koja dokumentira odnos religije i smanjenja straha od smrti. Dobar dio istraživanja sugerira da je služba i sudjelovanje u vjerskom životu povezano sa smanjenjem straha od smrti ali ne i sa vjerovanjem u zagrobni život.
[cijeli tekst..]
14.11.2011. “Quality of life is not measured only by the absence of illness, but it should also include full psychological and physical satisfaction” WHO.
Our Centre is focussed on promoting healthy life through:
STRESS and DE-STRESS programmes
Treatment of OVERWEIGHT and UNDERWEIGHT
Treatment of PAIN
The MIND MACHINE can change your mind state by affecting your brainwaves. After responding to a continuous stimulation for 6 minutes, the brain begins to generate the same rhythm on its own. The MIND MACHINE can change your mind state by affecting your brainwaves and stimulating mind modulation, thus
Reducing stress
Increasing concentration /Focussing
Increasing energy
Enhancing creativity
Promoting sleep or deeper sleep
Achieving calm
Affecting your emotional well being
Are you overweight or underweight? Or do you have a spotty complexion or constipation?
Eventually, a bad diet can lead to serious problems such as heart disease. A good diet helps fight diseases and makes you look and feel good.
Nutritional consultations with an individual programme can help you!
Back pain causes millions of lost working days everywhere. So do cephalea, migrene and other painful states.
Biomagnetic therapy is widely used in the treatment of pain, with reports of successful treatment in a wide variety of conditions. These include: rheumatism, fibromyalgia, back pain, headaches, and it also brings stress reduction and energy enhancement.
We offer individually tailored solutions!
If you would like to know more about our ways of relieving stress symptoms or pain, or if you want to learn about a healthy diet, please call:
+385 1 46 47 380
[cijeli tekst..]
14.11.2011.
Unapređenje zdravlja i tehnološki napredak omogućili su danas izdašnu profesionalnu brigu za stariju populaciju. Briga za stariju populaciju bila je do prije stotinu godina gotovo nepostojeća pa je današnji napredak doista nevjerojatan. Životni standard, sprečavanje i liječenje infektivnih bolesti, prehrana i napredak u medicinskoj zaštiti značajno je povećao stopu preživljenja populacije u razvijenim zemljama. Obično, kada ti pojedinci dožive odraslu dob vrlo je vjerojatno da će doživjeti staru dob.
Naprimjer, 1990. godine udio Amerikanaca dobi 65 godina i više u ukupnoj populaciji iznosio je 12 posto. Prema procjenama ovaj broj će do 2030. godine porasti na više od 18 posto. Najbrže rastuća dobna skupina je ona odraslih osoba dobi 75 godina i starijih. Od ovih, najbrže rastuća dobna skupina je onih u dobi od 85 godina i starijih! Pojedinci sadašnje dobi od 65 godina mogu očekivati da će živjeti u prosjeku 18 godina dulje nego što su to mogli očekivati prije sto godina. Pojedinci sadašnje dobi od 75 godina u prosjeku će živjeti 11 godina više to jest ukupno 86 godina.
Do sada je starijima uglavnom pružana tercijarna zdravstvena skrb, to jest nakon kliničke manifestacije bolesti. Starijim osobama pružala se njega kada su one bile pretežno bolesne i kada promocija zdravlja i zdravog života više nije imala smisla.
Vrijeme je da se ovo pogrešno shvaćanje prevaziđe i da se počne promicati njihovo zdravlje i zdravi život a u cilju postizanja najveće moguće kvalitete života. Za stariju jednako kao i za mlađu populaciju značajne su promotivne aktivnosti poput naglašavanja štetnosti pušenja, važnosti upražnjavanja tjelesnog vježbanja ili promjene prehrambenih navika.
[cijeli tekst..]
01.11.2011.
Ovaj svijet izgleda ulazi u fazu laganog kaosa. Taman su nas naši mirovinci uvjerili da je lifestyle pristup ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova pravo rješenje za mirovinsku štednju kada tamo jedno istraživanje koje je provela Cass Business School tvrdi upravo suprotno. Prema tom istraživanju lifestyle strategija je umanjila više nego ikada iznose mirovinske štednje na osobnim računima štediša.
Ovaj pristup ulagačkoj strategiji, koji je u posljednje vrijeme posebno hvaljen od naših dobrovoljnih mirovinskih fondova, podrazumijeva da se ulagački portfelj automatski prebacuje sa dionica u državne obveznice 10 godina prije umirovljenja. Prema spomenutoj studiji, ova strategija je danas neadekvatna u uvjetima kada su dionička tržišta i stope životnih renti u padu. Istraživanje je pokazalo da su dionička tržišta koja su bila u znaku medvjeda u posljednjih 10-15 godina te niske stope životnih renti imale razorni učinak na konačne mirovine iz sustava definiranih doprinosa kod ulagača koji su se oslonili na lifestyle strategiju.
U traženju izlaza iz postojeće situacije istraživači su se okrenuli nekim novim-starim strategijama, posebno kontrarijanskoj strategiji ulaganja i strategiji ulaganja sa trendom.
Jedna od strategija je bila slijedeća. Ako je povrat na ulaganja u prethodnoj godini bio veći od 16 posto, alokaciju u tu klasu imovine treba povećati za 5 posto. S druge strane ako je povrat na ulaganja manji od 4 posto, alokaciju treba smanjiti za 5 posto. Prema njima, ova strategija funkcionira dobro i rezultira poboljšanju omjera zamjene.
Meni se čini da u lagano kaotičnom stanju, u kakvom se sada svjetska privreda ali i svijet uopće nalazi, niti jedna od ulagačkih strategija nije posebno prikladna budući da do povoljnog ishoda može doći samo slučajno.
Pobjedonosni Zapad slomio je komunistički Sovjetski Savez ali sada mu je kao jedini spas ostala komunistička Kina. Pitam se, ima li nekoga tko još nije lud?
[cijeli tekst..]
27.10.2011.
Poznata je činjenica da ljudi sa društvenim vezama (brak, prijateljstva, članstvo u raznim udrugama) žive dulje i boljeg su zdravlja. Suprotno, ljudi bez društvene povezanosti slabijeg su zdravlja i umiru po stopi koja je dva do pet puta veća od onih sa dobrom društvenom povezanošću. Ova otkrića vrijede bez obzira na društvenoekonomski status, rasu, spol, etničku pripadnost i ukupno zdravstveno stanje. Ovi rezultati potvrđeni su u mnogim studijama koje su se provodile u raznim kulturama u proteklih trideset godina.
Klasična je studija koja se provela u Kaliforniji. Studija je pratila dvije grupe ispitanika, one sa visokim stupnjem društvene povezanosti i one sa niskim stupnjem, u razdoblju od devet godina. Jačina društvene povezanosti mjerila se bračnim stanjem i pripadnošću nekoj društvenoj grupi (udruzi, vjerskoj zajednici i slično). U obje grupe se kontrolirali zdravstveni faktori rizika poput pušenja, debljine, stupnja fizičke aktivnosti i konzumacija alkohola. Rezultati istraživanja bili su statistički signifikantni i pokazali su da su oni sa nižom razinom društvene potpore umirali po stopi koja ja je bila tri puta veća od onih sa višom društvenom potporom. Smrtnost je bila obrnuto proporcionalna društvenoj ukovljenosti. Praćenje istih grupa kroz narednih sedamnaest godina potvrdilo je prethodne rezultate. Viši stupanj društvene potpore bio je povezan sa nižim stopama smrtnosti bez obzira na ostale faktore rizika poput pušenja, debljine i života bez većih fizičkih aktivnosti.
Somatske bolesti također su povezane sa društvenom potporom. Jedno istraživanje je pokazalo da društvena izoliranost uzrokuje smanjeni imunitet. U studiji se pokazalo da ispitanici sa nižom društvenom ukotvljenošću imaju nižu razinu stanica ubojica, komponenti imunološkog sustava odgovornoj za razaranje stranih tvari koje mogu uzrokovati razvoj bolesti.
No, premda studije pokazuju da široka društvena podrška ima zaštitnu ulogu protiv poboljevanja, nikome nije jasno zbog čega je to tako. Moguće je da su ljudi koji su u stanju njegovati široke društvene kontakte također sposobniji da se s njima bolje koriste. Drugim riječima, zaštitni efekt nije posljedica društvenih odnosa po sebi već sposobnosti pojedinaca da dobiju iz tih odnosa ono što im treba.
[cijeli tekst..]
14.10.2011.
Kao i uvijek kada se raspravlja o ozbiljnim temama moramo gledati što i kako to rade bolji od nas, budući da znamo kako se to u nas radi. Podizanje javne svijesti o brizi za vlastitu budućnost temeljenu na radu i rezultatima rada mukotrpan je i dugotrajan posao koji je neprekidno ometan od onih koji idu prečicom ali uz mahanje zastavama i udaranje u talambase. Tako je i sa pitanjem jesu li javno objavljivani troškovi mirovinskih fondova doista i stvarni troškovi? Naime, nikako nam ne bi trebalo biti svejedno potkrada li netko našu teškom mukom stečenu imovinu koja će biti osnova za sutrašnju mirovinu. I naravno, nikome to ne bi trebali dozvoliti da nam radi. Pri tome bi bilo lijepo kada bi nam u tome pomagala i država.
Tokom zadnjih par mjeseci nizozemska industrija mirovinskog osiguranja užarila se rasprava o pitanju troškova koje mirovinski fondovi plaćaju svojim davateljima usluga. Ova rasprava je uslijedila nakon što je Nizozemska agencija za nadzor financijskih usluga objelodanila svoj izvještaj o skrivenim troškovima upravljanja mirovinskom imovinom. U izdvještaju se tvrdi da su stvarni troškovi upravljanja imovinom nizozemskih mirovinskih fondova dva do tri puta veći od onih koji su javno objavljeni. No već je i otprije bilo zahtjeva da se pooštri zakonska regulativa kojom bi se prisilili mirovinski fondovi da javno objavljuju sve svoje ulagačke troškove. Sve je to dio dugoročnih sumnji da davatelji usluga ubiru ekstra dohodak od svoga posla. Da budemo jasni, nije ovo samo nizozemski specijalitet. I druge se zemlje bore sa sličnim problemima.
Nizozemska mirovinska industrija već više godina izgrađuje sustav u kojem članovi mirovinskih fondova mogu vidjeti koliko se točno iz njihovih uplata oduzima sredstava na ime upravljanja i ulaganja. Danas članovi fondova mogu vidjeti koliki su troškovi na nivou fonda i na individualnom nivou, i to i u Danskim krunama i u postotku od stanja računa ukupnog fonda i osobnih štednih računa. Na javnom web portalu svi mirovinski fondovi mogu uspoređivati svoje vlastite troškove u odnosu na one drugih fondova.
Vjerojatno bi se pitanje vjerodostojnosti javno objavljenih troškova mirovinskih fondova moglo postaviti i kod nas no pitanje je da li se naš regulatorni organ može nositi i s takvim zadacima s obzirom na njegova organizacijska i kadrovska ograničenja.
[cijeli tekst..]
10.10.2011.
Razvijene zemlje jako puno razmišljaju o eventualnom škodljivom utjecaju starenja njihove populacije na cijenu imovine, posebno u kontekstu pripreme za odlazak i samog odlaska poslijeratnih generacija („baby boomers“) u mirovinu. Pitanje koje se razmatra je slijedeće. Ako znatan dio stanovništva odlazi u mirovinu i u isto vrijeme podiže svoju imovinu hoće li to rezultirati tendencijom pada cijena obveznica i dionica? Odgovor u znatnoj mjeri ovisi o zainteresiranim stranama premda se svi slažu da postoji značajna korelacija između obrasca demografskih kretanja i cijena obveznica.
Demografija nema sumnje značajno utječe na dugoročno ponašanje cijena imovine, ali kada se pokušava procijeniti njen budući utjecaj nije baš jasna visina toga efekta. Jedni tvrde da će cijene oštro pasti kada generacija baby boomera uđe u mirovinu dok drugi tvrde da je to pogrešan zaključak. Kvantifikacija ovog učinka je krcata poteškoćama budući da je nekoliko država pod pritiskom da povisi dob za službeni odlazak u mirovinu i rastući je broj ljudi koji dobrovoljno produljuju svoj radni vijek ne bi li povećali mirovine koje su pretrpjele bolne udarce zbog razočaravajućih povrata na ulaganja u dionice u posljednjem desetljeću.
Čini se da glavni razlog razlike u procjeni visine efekta utjecaja starenja stanovništva na cijenu mirovine leži u izboru različitih starosnih grupa koje su korištene u istraživanjima i procjenama. Većina studija pretpostavlja da najštedljivija grupa stanovnika pripada dobnoj skupini u rasponu od 35 do 54 godine. Druge pak studije smatraju da su pojedinci u razvijenim zemljama poslije 1960 godine imali veće mogućnosti glede studiranja na sveučilištima, počeli zarađivati u dvadesetim godinama i imali djecu u dobrim tridesetim godinama. Ovi socioekonomski trendovi su uvjetovali da pojedinci postanu pravi štediše u kasnijoj etapi njihovog života. Drugim riječima dolazi do „razmazivanja“ efekta odlaska u mirovinu.
Projekcije utjecaja različitih dobnih skupina na investicijsko ponašanje mogle bi izgladiti najcrnje prognoze po kojima bi demografski trendovi mogli dovesti do „taljenja imovine“.
[cijeli tekst..]
11.09.2011.
U posljednje vrijeme u nekim branšama financijskog sektora, hit tema postala je edukacija. Kao, svi problemi bi se riješili kada bi građani bili bolje educirani o financijskim izazovima pred kojima stoje i kada bi uvidjeli da je određena financijska institucija dio njihovog rješenja. Naravno, u tome ima podosta istine. No problem nastaje kada se takvi hvale vrijedni projekti počnu ostvarivati. Evo kako je to bilo do sada.
Strukovno udruženje neke branše financijskog sektora odluči organizirati seminare ili školovanje kadrova. Čovjek bi očekivao da će institucija koja sprovodi edukaciju raspisati javni natječaj i odabrati najstručnije i najkompetentnije predavače. Ali, „profitabilnost“ ove rabote diktira drugačiji scenarij. Polaznici za takvu edukaciju regrutiraju se iz Društava koja im i plaćaju edukaciju. No Društvo će poslati polaznike, i za njih platiti tek onda kada institucija za predavača uzme njihovog čovjeka. Najčešće predsjednika Uprave, člana Uprave ili nekog njihovog protežea. Međutim, ni vrelo polaznika nije nepresušno pa su potrebni novi marifetluci e nebili se nastavilo sa ovakvom praksom. Kada nestane novaca u Društvima okreće se, pazi sad, državi. Državi se sada nude programi edukacije građana, koje će provoditi, pogodite tko? Opet oni isti koji su nas i do sada „educirali“, s uspjehom koji je za njih, kako se nadaju, zajamčen.
Financijska edukacija građana itekako je bitan faktor u osposobljavanju građana da se sami skrbe za svoju budućnost i time olakšaju državi teško breme patronata nad socijalnom skrbi. Da ne bi bilo zabune, cilj podizanja financijske prosvjećenost građana nije u tome da ovi počnu jače puniti kesu financijskim institucijama, već da građani suvislo artikuliraju svoje želje i potrebe koje financijske institucije trebaju zadovoljiti žele li opstati na tržištu.
Uloga države u tome je značajna, no da bi ona u ovome uspjela organizacija takve edukacije građana mora biti povjerena stručnim, kompetentnim i neovisnim predavačima čiji bi izbor trebao biti transparentan i javan.
[cijeli tekst..]
|
As Croatian Insurance Expert Witness and Certified Actuary I provide services in all disputable issues related to the actuarial and insurance matters.
Particularly, I can assist plaintiff in court cases settlement such as claims for the loss of future income or lump sum calculation.
CONTACT
Očekivano trajanje života |
