|
|
06.06.2013.
Postoje bezbrojne studije koje dobro dokumentiraju odnos između smrtnosti i društveno-ekonomskih varijabli kao što su:
-obrazovanje
-dohodak
-zanimanje
Na slijedećem grafikonu je prikazano buduće očekivano trajanje života 65. godišnjeg Engleza ovisno o socijalnom statusu.
Kao što se iz grafikona vidi, visoko obrazovani profesionalci imaju šansu da žive četiri godine dulje od nekvalificiranih manualnih radnika.
Stoga nije na odmet mladima ponoviti stihove Čika Jove:
„Znanje je snaga, znanje je moć,
učite deco dan i noć.“
[cijeli tekst..]
28.03.2013.
Od davnina pa do današnjih dana provijava misao da se misteriozna energija za nadahnuća, otkrića i djela koja se nalazi u mitovima svih naroda nalazi također univerzalno u svim ljudskim bićima. Ljudi u čijim se vlastitim životima događaju iste teme poput onih mitoloških pomišljaju da kreativni i duhovni život pojedinca utječe na izvanjski svijet isto toliko koliko i svijet mitova utječe na pojedinca. Pogotovo su stari Grci bili majstori u tome da istine umataju u mitove u cilju lakšeg promicanja svakodnevnih istina.
Danas postoji mišljenje da su svi ti mitovi zapravo velike laži. Nietzscheov Zaratustra bi rekao „Bogovi su mrtvi“! Isto bi se moglo kazati i za mitove vezane za mirovine.
Mit #1. Milionček će mi garantirati mirnu starost
Nažalost, to ne mora biti tako sigurno. Pogledajmo što ste mogli kupiti s 1 milionom prije dvadesetak godina a što danas, inflacija čini svoje. To znači, isto tako, da današnji milion neće vrijediti isto nakon slijedećih dvadeset godina.
Osim toga vrijednost jednog miliona ovisit će o mnogim faktorima kao što je brzina njegovog trošenja i iznos povrata na ulaganja milionskog portfelja, da spomenemo samo one najvažnije.
Netko tko može postići kamatu od 6% godišnje i tokom 20 godina troši 100.000 kuna godišnje mora u banci imati položen 1,1 milion kuna. Može li netko živjeti štedljivije i trošiti pod istim uvjetima 50.000 kuna mora u banci imati položeno samo polovinu prethodnog iznosa.
Ali što ako se na tržištu ne može postići ciljana kamatna stopa? Nije nemoguće da kada se priključimo Evropi kamatna stopa bude oko 2%. Tada bi u prethodnoj štedljivoj varijanti trebali imati u banci polog od nešto više od 800.000 kuna.
Mit#2. Zaštedjet ću novce preseljenjem u manju nekretninu
Ovo je česti način razmišljanja osoba koja se spremaju u mirovinu ili su već umirovljene. One misle da će preseljenjem u manji stan ili neku drugu nekretninu smanjiti svoje mjesečne izdatke, no to ne mora biti tako. Naime, preseljenje zahtijeva neke izdatke vezane za preinake ili uređenja novog doma a nije česti slučaj da se sa ostatkom gotovine kupuje novi auto, na primjer. Oni okretniji mogu razmišljati o kupovini manje nekretnine koju bi iznajmljivali i na taj način povećavali svoj mjesečni dohodak. No pri tome im se može dogoditi da se nađu u poreznim škarama s novom nekretninom. Ako nas ne zakači Linić danas može nas zakačiti buduća evropska harmonizacija poreza na nekretnine sutra!
„Bogovi su mrtvi“!
[cijeli tekst..]
23.02.2013. U posljednje vrijeme puno se više priča o riziku dugovječnosti ali puno se manje priča o njenoj sistematskoj podcijenjenosti. Kako je navedeno u posljednjem izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda, sa starenjem populacije u narednim desetljećima, starije osobe će trošiti sve više i više sredstava. Budući da će to rezultirati sve većim pritiskom na budžete velikog broja država i privatnih mirovinskih sustava svi se pokušavaju pripremiti na financijske posljedice starenja stanovništva. Polazišna točka svih takvih priprema bila je procjena duljine trajanja ljudskog života, a činjenica je da je procjena dugovječnosti do sada bila podcijenjena. Evo podataka iz Velike Britanije.
Godine 1981 Državni statistički zavod Velike Britanije procijenio je da će buduće trajanje života novorođenog muškarca dosegnuti 74 godine do 2031godine. Ta dob dosegnuta je u 1994. godini! Nadalje, u 2002 je procijenjeno da će ona iznositi 81 godinu do 2031, ali se već sada ocjenjuje da će se to dogoditi do 2019. godine. Ovakvo podcjenjivanje razvoja dugovječnosti događa se širom svijeta, i ono nije slučajno.
Znamo da su Državni zavodi za statistiku izravno financirani od države i političari vrše pritisak na agencije da ove publiciraju projekcije koje će dokazivati da puni trošak porasta dugovječnosti nema veze sa njima niti sa njihovom generacijom glasača. Kada bi bilo drugačije i kada bi današnje projekcije porasta dugovječnosti bile više, odnosno realne, tada bi se doprinosi za mirovinski sustav morali povisivati ranije a ne kasnije.
No, političari si ne mogu priuštiti takve nepopularne mjere. U svim zemljama svijeta zaposlenici se žestoko suprotstavljaju svakoj najavi mogućeg povećanja mirovinskog doprinosa ili povećanja dobi za odlazak u mirovinu. Dakle, želi li ostati na vlasti, vladi je jednostavnije da manipulira s demografijom nego da se odmah uhvati u koštac sa problemom dugovječnosti.
[cijeli tekst..]
02.02.2013.
Financijska nepismenost je veliki problem s kojim se susreću sva društva u svijetu. Suprotno našim očekivanjima, to vrijedi i za tako razvijene zemlje kao što su Sjedinjene Države. Prema rezultatima istraživanja koja je provela američka regulatorna komisija, Securities Exchange Commission, Amerikanci pokazuju veliki stupanj financijske nepismenost odnosno slabo poznavanje osnovnih financijskih koncepata. Posebno je uočeno da veliki broj ulagača ne razumije pojam diverzifikacije te da nisu dovoljno svjesni uloge troškova ulaganja i njihovog utjecaja na povrat na ulaganja.
U kolokvijalnom žargonu diverzifikacija se najčešće dovodi u vezu sa uzrečicom da „ne treba sva jaja stavljati u istu košaricu“. No poanta nije u tome da se ulagačka i mirovinska štednja investira u veći broj dionica već da se postigne miks različitih vrsta imovine koje će se, tokom vremena, ponašati različito jedna od druge.
Kao najbolji primjer diverzifikacije može poslužiti nedavno razdoblje od 2000 do 2010 godine, koje se u Americi zove „izgubljena dekada“. A evo i zašto. Onaj koji je u tome razdoblju ulagao u S&P 500 dionički indeks američkih dionica zaradio je u prosjeku 1,4% na godišnjoj razini. S obzirom da je to manje od razine inflacije koja je bila u tome razdoblju, ukupno gledajući investitor je bio na gubitku.
Ova situacija bi se bila popravila da se ulaganje diverzificiralo između različitih vrsta dionica i obveznica. Prema nekim izračunima, da se u istom razdoblju ulagalo u omjeru 60 posto u dionice i 40 posto u obveznice zaradilo bi se u prosjeku 7,8 posto na godišnjoj razini.
Možda će se nekome učiniti besmislenim pričati o ovome u našoj situaciji gdje su financijska tržišta u povojima no imajmo na umu da ćemo za manje od pola godine biti u Evropskoj uniji i da će se naše mogućnosti glede financijskog planiranja stubokom promijeniti. Za to treba biti spreman.
[cijeli tekst..]
27.12.2012.
Brazilski istraživači otkrili su zanimljivu vezu između sposobnosti osobe da se sjedne i podigne s poda i njene dugovječnosti. Istraživanje provedeno na više od 2000 osoba u dobi od 51 do 80 godina pokazalo je da su osobe koje su pale na tome testu imale 6,5 puta veću vjerojatnost da umru u narednih 9 godina od onih koje su na testu bile uspješne.
Test se sastojao u tome da su ispitanici trebali sjesti na pod iz uspravnog položaja i zatim se opet podići u uspravni položaj. Brzina nije bila faktor koji se ocjenjivao. Što je osoba trebala više podupiranja tokom podizanja to je ocjena aktivnosti bila niža. Više od polovice ispitanika dobi od 76 do 80 godina pali su na tom testu. Ne iznenađuje da je oko 70 posto onih ispod 60 godina na testu imalo odličan rezultat.
Ovaj jednostavan test pokazuje koji je odnos snage mišića koju osoba posjeduje i njene tjelesne težine. Otprije je poznato da je aerobni fitness jako povezan sa dugovječnosti no sada je potvrđeno da visoka tjelesna elastičnost ne utječe samo na uspješno izvršavanje dnevnih aktivnosti već ima i blagotvoran učinak na produljenje životnog vijeka.
[cijeli tekst..]
24.12.2012.
Jeste li primijetili da se kod nas nikada ne govori samo o mirovinskom osiguranju već se uvijek govori o reformi mirovinskog osiguranja. Zdravo razumski znamo da se reformirati ili preoblikovati može samo nešto što je već formirano odnosno oblikovano. No, s obzirom da je reforma mirovinskog osiguranja trajno stanje to može samo značiti da ona ili nije moguća ili je sustav tako napravljen da ne može izdržati životnu provjeru.
Zadnjih desetak godina u svijetu je, uglavnom u nerazvijenim zemljama i zemljama u tranziciji, mantra privatno mirovinsko osiguranje kao nadogradnja javnog mirovinskog osiguranja. Svi se kunu u nužnost postojanja privatne mirovine, zapravo životne rente, kao odraza brige svakog pojedinca za vlastitu sudbinu u starosti. I sve bi bilo u redu kada bi se ona mogla ostvariti na fer i pošten način. Za sada, to je gotovo nemoguća misija, pogotovo kod nas. Ovdje bi se moglo citirati Voltera koji je rekao: „Opasno je biti u pravu kada je vlada u krivu“.
Kupovina životne rente je odluka koja može utjecati na životni standard u decenijima koji dolaze. Povrh toga, takva odluka je nepovratna tako da je vrlo važno da ona bude temeljena na dobrom poznavanju činjenica. Nažalost, i u svijetu i kod nas evidentna je financijska nepismenost. Istraživanja u Americi pokazuju da mnogi pedeset godišnjaci nisu u stanju izvesti ni elementarni jednostavni kamatni račun niti da razumiju što je zapravo inflacija.
Fer i poštena životna renta je ona koja u prosjeku nositelju rente isplaćuje rentu koja odgovara uplaćenoj premiji. Za životnu rentu može se objektivno procijeniti da li ona pruža adekvatnu vrijednost za uloženi novac. To se, između ostaloga, radi preko pokazatelja vrijednosti novca. Potpunosti radi recimo da se on zasniva na izračunu očekivane sadašnje diskontirane vrijednosti rentnih isplata u odnosu na novčanu cijenu životne rente.
Jedinična vrijednost pokazatelja vrijednosti novca znači da za svaku kunu uloženu u rentu danas, ugovaratelj rente može očekivati da će primiti sutra jednu kunu pod današnjim uvjetima, odnosno da je osiguravajuće društvo izračunalo premiju (cijenu) po fer aktuarskoj bazi. Općenito, premija koju osiguratelj naplaćuje veća je od sadašnje vrijednosti budućih isplata, odnosno pokazatelj vrijednosti novca manji je od jedan, što znači da osiguratelj u cijenu ugrađuje svoje troškove poslovanja. Ovo je sasvim razumljivo ali se postavlja pitanje koja je fer i razumna visina troškova. Postoje mišljenja da bi racionalna osoba rađe prihvatila rentu s pokazateljem vrijednosti u visini od 0.8, nego li se upustila u optimalne sheme pražnjenja svoga imetka uz ulagačku strategiju. Evo nekih vrijednosti pokazatelja vrijednosti novca za odabrane zemlje:
ZEMLJA
RASPON POKAZATELJA
Australija
0,85-0,96
Engleska
0,85-0,90
Njemačka
0,86-0,94
SAD
0,75-0,81
A kako stvari stoje sa nama? Isplati li nam se osiguravati mirnu starost kupovinom životne rente ili pak nastaviti plivati u bespuću financijske i društvene stvarnosti? Iznos pokazatelja vrijednosti novca na našem tržištu životnih odnosno mirovinskih renti možete saznati ako me kontaktirate.
[cijeli tekst..]
01.12.2012.
Pogledajmo izračun privremene starosne mirovine namijenjen članovima dobrovoljnog mirovinskog fonda koji se isplaćuje tijekom 5 do 15 godina od strane Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva. Konkretan izračun dobrovoljne mirovine napravljen je na njihovom web portalu čija je adresa www.rmod.hr:
Iznos jednokratne uplate 50.000,00 Kn Trajanje isplate mirovine 5 godina Postotak jednokratne isplate 0% Izbor mirovine mjesečna Izračunata mjesečna mirovina 849,55 Kn
Kada se analizira ovaj izračun dolazi se do zaključka da je mjesečna mirovina izračunata na bazi kamatne stope od 0,75%!
Raiffeisen Bank istovremeno nudi za depozite s jednokratnom uplatom s fiksnom kamatnom stopom za iznos štednog uloga u kunama većim od 2000,00 i oročenjem preko 1 mjeseca kamatnu stopu od 2,40% a na oročenje preko jedne godine kamatnu stopu od 3,90%.
Zamislite sada ovakvo poslovanje. Po sili zakona građanin meni da 50000 kuna a ja se obvežem da ću mu isplaćivati rentu uz kamatnu stopu od 0,75%. Odem iza ugla u banku i ta ista sredstva oročim preko prikladnog portfelja s različitim dospijećima i odgovarajućim kamatnim stopama a razliku spremim u džep.
Kada bih bio cinik to bih nazvao mudrim ekonomskim izrazom“arbitraža“. Pod arbitražom se u ekonomiji podrazumijeva iskorištavanje cjenovnih dispariteta između dva ili više financijskih instrumenata u cilju postizanja bez rizičnog ekonomskog profita. Na Balkanu se to pak naziva metodom „snađi se druže“.
Ovakva „arbitraža“ bi bila legitimna kada bi sudionici u poslu dragovoljno pristali na takvu transakciju. Problem je u tome što svatko tko štedi za mirovinu kroz ulaganje u dobrovoljni mirovinski fond mora sklopiti ugovor o isplati tako prikupljenih novčanih sredstava s Raiffeisen mirovinskim osiguravajućim društvom i na taj način po sili zakona raditi u korist vlastite štete.
Na žalost, ili užas ako hoćete, svih onih koji su mislili štedjeti za vlastitu privatnu mirovinu kroz dobrovoljne mirovinske fondove, nova mirovinska arhitektura nastavlja istu politiku s time što će se samo povećati broj mirovinskih osiguravajućih društava. U teoriji, konkurencija bi trebala natjerati društva da podignu kamatne stope, odnosno povećaju mjesečne mirovinske isplate, no naša dosadašnja tržišna iskustva ne daju nam za pravo da se tome nadamo.
I na kraju spomenimo da su prema podacima Državnog zavoda za statistiku potrošačke cijene u lipnju 2012 godine bile za 5% veće od onih u lipnju prošle godine.
Kviz: Da li bi svoja novčana sredstva uložili uz kamatnu stopu od 0,75% pri inflaciji od 5%?
Ako je vaš odgovor „da“ onda ste iskreni pobornik nove mirovinske reforme a ako je vaš odgovor „ne“ onda ste nepopravljivi idealist.
[cijeli tekst..]
28.10.2012.
Koliko puta smo čuli kako se neko godinama odlično drži i kako mu zub vremena naizgled ne može ništa. No kako god dobar život imali i koliko god dobrog zdravlja bili, u jednom trenutku počet ćemo starjeti. U stvari, neki smatraju da proces biološkog starenja započinje već samim rođenjem. Premda svakim danom otkrivamo nove tajne o nama samima i svijetu koji nas okružuje, još uvijek pouzdano ne znamo zašto starimo. Interesantne odgovore na ovo pitanje daju nam četiri biološke teorije: teorija staničnog sata, teorija slobodnih radikala, mitohondrijska teorija i teorija hormonalnog stresa.
Prema teoriji staničnog sata humane stanice mogu se dijeliti najviše 75 do 80 puta tijekom našega života i kako starimo one postaju sve manje sposobne za dijeljenje. Na osnovu načina kako se stanice dijele, zaključuje se da bi gornja granica trajanja ljudskog života iznosila između 120 i 125 godina. Po ovoj teoriji duljina ljudskog vijeka nije se mijenjala u zdnjih desetak tisuća godina od nastanka homo sapiensa. Ono što se jeste mijenjalo je očekivano buduće trajanje života: prosječan broj godina budućeg života osobe rođene u određenoj godini. Nedostatak ove teorije bio je u tome što nije davala odgovor na pitanje zašto stanice umiru. Danas se smatra da bi odgovor mogao ležati u telomerama, zaštitnim strukturama na vrhovima kromosona, koje se skraćuju sa svakom diobom stanice. Nakon 70 do 80 dioba, duljina telomere se dramatično smanjuje i stanica se više ne može dijeliti.
Teorija slobodnih radikala je mikrobiološka teorija starenja koja iznosi tezu da ljudi stare zbog toga što kada stanice metaboliziraju energiju pojavljuju se nusproizvodi koji uključuju nestabilne molekule kisika- slobodne radikale. Slobodni radikali odskaču unutar stanica oštećujući DNA i druge stanične strukture. Takva oštećenja u konačnici dovode do umiranja stanica ili poremećaja poput malignih bolesti ili upalnih procesa. Obilna konzumacija hrane povezana je s porastom slobodnih radikala pa su najnovija istraživanja pokazala da ograničavanje kalorijskog unosa smanjuju oksidacijska oštećenja stanica koja uzrokuju slobodni radikali.
U najnovije vrijeme veliki je interes u istraživanju moguće uloge mitohondrija u procesu starenja. Mitohondrij je sićušno tjelešce koje se nalazi u stanici i služi kao izvor energije neophodan za njeno funkcioniranje, rast i obnovu. Prema mitohondrijskoj teoriji, starenje je posljedica raspadanja mitohondrija. Zbog čega bi se oni raspadali? Među nusproduktima proizvodnje energije su i slobodni radikali o kojima je prethodno bilo riječi. Po mitohondrijskoj teoriji, šteta koju proizvode slobodni radikali inicira smo uništavajući ciklus koji rezultira stvaranjem sve većeg broja slobodnih radikala. S vremenom, oštećeni mitohondriji postaju sve manje sposobni da odgovore na energetske potrebe stanice. Utvrđeno je da su oštećenja mitohondrija povezana s kardiovaskularnim bolestima i neuro degenerativnim bolestima kao što je naprimjer demencija. Pa ipak, ne zna se točno da li ta oštećenja mitohondrija uzrokuju starenje ili su ona samo popratna pojava u procesu starenja.
Prethodne teorije o uzrocima starenja pokušavaju objasniti starenje na staničnom nivou. Teorija hormonskog stresa rezonira da starenje hormonskog sustava u tijelu može uzrokovati smanjenje otpornosti na stres i povećanje vjerojatnosti poboljevanja. U normalnim uvjetima, kada su ljudi pod utjecajem stresora, njihovo tijelo odgovara otpuštanjem određenih hormona. Kod starijih osoba hormoni koji se luče pod utjecajem stresa ostaju na povišenoj razini dulje negoli kod mlađih osoba. Takvo stanje povećavane razine hormona koja se održava dulje vrijeme odgovorna je za povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, raka, šećerne bolesti i povišenog krvnog pritiska.
Na kraju treba reći da nema jednoznačnog odgovora na pitanje koja od ovih teorija najbolje objašnjava proces starenja pa je moguće da svaki od ovih bioloških procesa u nekoj mjeri doprinosi starenju.
[cijeli tekst..]
17.09.2012.
Zadnjih godina smo svjedoci pravog poslovnog buma u prodaji vitamina kao spasonosnog rješenja za usporavanje procesa našeg starenja. Po mojoj „odokativnoj“ procjeni već sada se broj apoteka značajno približava broju kafića i nije sigurno tko će u ovoj utrci pobijediti. Veliki biznis je na dobrom putu da još jednom inkasira na prirodnoj čovjekovoj želji da poživi što dulje, ako već nemože živjeti vječno.
Već godinama, većina stručnjaka koji se bave problematikom starenja i zdravlja tvrde da tajna uspješnog i zdravog starenja leži samo u uravnoteženoj prehrani i da raznorazni vitaminski dodaci nisu preporučljivi. Ipak, najnovija istraživanja pokušavaju sugerirati da neki vitamini, ponajprije oni koji bi se mogli razvrstati u grupu antioksidansa poput C vitamina ili E vitamina, pomažu u usporavanju procesa starenja i poboljšavaju zdravlje starijih osoba.
Po jednoj teoriji, antioksidansi neutraliziraju stanična oštećenja uzrokovana djelovanjem slobodnih radikala koji se stvaraju kao rezultat staničnog metabolizma i djelovanja vanjskih faktora poput zagađenja ili nezdravih kemikalija u prehrani. Oštećenje jedne stanice lančano se prenosi na susjedne stanice a antioksidansi poput vatrogasaca nastoje ugasiti širenje oštećenja uzrokovana djelovanjem slobodnih radikala.
Neke novije studije, provedene 2007. godine pokazale su povezanost antioksidansa i zdravlja ispitanika. Jedno istraživanje provedeno 2003. godine pokazalo je povezanost ranije smrtnosti starijih osoba sa niskom koncentracijom C vitamina u krvi. Druga studija je pokazala da je uzimanje E vitamina u razdoblju od dvije godine smanjilo rizik srčanog poboljevanja skoro do 40 posto. Ipak, analiza 19 studija vitamina E, provedena 2005. godine, pokazala je da su sredovječne i starije osobe, koje su uzimale 200 IU vitamina E, imale veću smrtnost od osoba koje nisu uzimale E vitamin. Opći zaključak istraživača je da većina osoba dobiva dovoljne količine vitamina E u njihovoj prehrani i da ih nije potrebno uzimati kao dodatke prehrani.
Nema čvrstih dokaza da antioksidansi mogu utjecati na povećanje dugovječnosti, premda pojedini stručnjaci naglašavaju da upotreba C vitamina može smanjiti rizik od poboljevanja u visokoj starosti. Danas mi neznamo koji se vitamini trebaju koristiti, u kojim dozama, koliko dugo i slično. Kritičari naglašavaju da do danas nisu provedena ključna istraživanja koja bi dokumentirano pokazala utjecaj vitamina na usporavanje procesa starenja. Osim toga, teorija slobodnih radikala nije kruta činjenica već samo jedna od brojnih teorija o tome zašto starimo.
Stoga, želite li živjeti dulje i biti dobrog zdravlja u starosti, nemojte bacati novce na vitaminske dodatke prehrani već se nastojte baviti tjelesnim aktivnostima, vodite računa o svome zdravlju i kvalitetno se hranite.
[cijeli tekst..]
07.09.2012.
Razvijeni svijet suočen je danas sa dva megatrenda- neviđenom brzinom rasta novih tehnologija i starenjem. I dok od prvoga očekujemo rješenje svih naših problema s drugim još uvijek ne znamo što nam nosi. Prema predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije, ukupna svjetska populacija starijih osoba podvostručit će se do 2020. godine i prijeći brojku od jedne milijarde. Do 2050. jedna trećina svjetskog stanovništva bit će starija od 65 godina. Što to znači i kakve bi to moglo imati posljedice na globalnom i lokalnom planu? Znači li to dva puta više starijih i dva puta manje sredstava za njihovu zaštitu? Ovi megatrendovi će, najvjerojatnije, imati za posljedicu ponajprije promjenu društvene organizacije i društvenog razmišljanja a zatim i fundamentalno preoblikovanje načina na koji organizacije rade. Od industrije se očekuje da zadovolji potrebe nove klijentele, prilagođavajući im proizvode, usluge i radne procese. Svi se nadaju da će se te potrebe moći zadovoljiti korištenjem tehnoloških inovacija.
Danas je svima jasno da je koncept institucionalne brige za starije i nemoćne neodrživ. S jedne strane društvo jednostavno nema dovoljno sredstava, a ubuduće će ih, kako vidimo, biti sve manje, da bi osiguralo dovoljan broj institucija koje bi mogle zadovoljiti tekuću i buduću potražnju. S druge strane, starije osobe bi radije provele život u svojim postojećim domovima gdje im je ugodnije i gdje se osjećaju sigurnijima.
Jedan od mogućih odgovora na ove izazove je mrežni koncept mreže pružatelja pomoći starijima. Mrežu sačinjavaju pojedinci i članovi njihovih obitelji, timovi za pružanje usluge njege, uža zajednica i tehnologije koje im pružaju potporu. Mreža će ojačati uzajamne veze i pomoći pojedincima da žive samostalno i u dobrom zdravlju na mjestima koja oni nazivaju svojim domom. Neke tehnologije koje mogu poboljšati kvalitetu života starijih osoba postoje već danas kao što su pametne naprave ili monitoring dnevnih aktivnosti.
Senzori mogu otkriti dali je neki električni aparat u upotrebi ili nije. Ako se aparat ne koristi, on se može automatski isključiti, bez obzira ima li u kući nekoga ili ne. Na tržištu već danas postoje tehnologije koje, naprimer, mogu regulirati rad električnog štednjaka u kuhinji no one se mogu primijeniti i na ostale naprave u kući.
Postavljanjem senzora po kući, članovi obitelji koji brinu za svoga starijeg člana mogu dobro procijeniti kako mu je. Naravno, članovi obitelji ili drugi pružatelji usluge brige za stariju osobu mogu odmah reagirati ako situacija to zahtijeva. Prednost monitoringa je u tome što omogućuje brže i efektivnije reagiranje kada je to potrebno. Ti sustavi mogu se koristiti prilikom pružanja usluga u kući ili u institucijama.
Pametne naprave su već tu samo je pitanje jesmo li mi dovoljno pametni da ih počnemo koristiti.
[cijeli tekst..]
|
As Croatian Insurance Expert Witness and Certified Actuary I provide services in all disputable issues related to the actuarial and insurance matters.
Particularly, I can assist plaintiff in court cases settlement such as claims for the loss of future income or lump sum calculation.
CONTACT
Očekivano trajanje života |
