|
|
08.02.2021.
Iznos mirovine ograničen je, odnosno limitiran Zakonom o najvišoj mirovini (Narodne novine, br. 162/98 i 82/01). Najviša mirovina ograničenaje na 3,8 vrijednosnih bodova po godini mirovinskog staža (3,8 prosječne plaće u Hrvatskoj) za korisnike mirovina ostvarenih prema ZOMO-u (općem propisu).Za hrvatske branitelje i korisnike mirovine određene prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, najviša mirovina ograničena je na 7,6 vrijednosnih bodova za 40 godina mirovinskog staža.
Pogledajmo što to znači u brojkama. Aktualna vrijednost mirovine s datumom usklađivanja 1.7.2020. iznosila je 69,43 kune. To znači da je najviša mirovina za korisnike mirovina ostvarenih prema općem propisu Zakona o mirovinskom osiguranju za 40 godina mirovnskog staža iznosila
3,8*40*69,42= 10.551,84 kuna
Istovremeno, najviša mirovina za hrvatske branitelje i korisnike mirovine određene prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru za 40 godina mirovinskog staža iznosila je
7,6*40*69,42=21.103,68 kuna
[cijeli tekst..]
10.01.2021.
Društvo koje isplaćuje mirovine u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja nudi u svom mirovinskom programu i ubrzanu pojedinačnu privremenu mirovinu. Ova mirovina isplaćuje se tokom 5 godina pri čemu se u prve dvije godine isplati 80% sadašnje vrijednosti svih isplata mirovine a preostalih 20% u sljedeće tri godine. U slučaju smrti korisnika mirovine isplata mirovine se nastavlja odabranom imenovanom korisniku ili zakonskim nasljednicima do isteka roka trajanja isplate.
Pretpostavimo da ste navršili 55 godina života i da na svom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu imate 100.000,00 kn ili da ste jednokratno uplatili isti inos u mirovinsko osiguravajuće društvo u cilju primanja ubrzane pojedinačne privremene mirovine u razdoblju od 5 godina. Prema informativnom izračunu Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva pretpostavljeni ukupni iznos isplate na ime mirovine s uključenim očekivanim pripisom viška tokom trajanja isplate mirovine iznosio bi 97.573,17 kn.
Je li to puno ili malo? Očigledno, jasno je da ste više uplatili nego što ste dobili. No malo sofisticiraniji odgovor dobili bi, naprimjer, usporedbom s prinosima obvezničkih fondova za razdoblje od 5 godina. Evo jedne tablice.
Obveznički fond/MOD Razina rizika Prinos u razdoblju od 7. 1. 2016. do 7.1.2021. (%) Očekivani iznos isplate na 100.000,00 kn uplate HPB Obveznički niska/ umjerena 15,72 115.720,00 Inter Capital Global Bond- klasa B niska 12,76 112.760,00 Inter Capital Bond- klasa B niska 20,77 120.770,00 PBZ Conservative 10 fond niska 17,68 117.680,00 PBZ Bond fond niska 16,34 116.340,00 Platinum Corporate Bond- klasa umjerena -4,71 95.290,00 ZB Bond niska/ umjerena 14,98 114.980,00 Raiffeisen MOD-Ubrzana privremena mirovina 5 godina 97.573,17
Usporedba očekivanih iznosa isplate na 100.000,00 kn uplate uvjerljivo pokazuje da izbor isplate mirovine u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u programu ubrzane pojedinačne privremene mirovine ne bi bila pametna odluka.
[cijeli tekst..]
25.12.2020.
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje zamišljeno je kao jedan od dodatnih financijskih instrumenata koji pojedincima trebaju osigurati bolja mirovinska primanja u starosti. Pojedinci najprije štede u dobrovoljnom mirovinskom osiguranju a potom sa svojom ušteđevinom kupuju mirovinu kod mirovinskog osiguravajućeg društva. Isto vrijedi i za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.
Ali kada se sklopi ugovor o isplati mirovine sa mirovinskim osiguravajućim društvom previđa se jedna sitnica.
Naime, preka Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima, društvo koje isplaćuje mirovine u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja dužno je usklađivatio mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište. No za mirovine koje se isplaćuju u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja usklađivanja nema. Što to znači u praksi.
Pretpostavimo da smo sklopili mirovine u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u visini od 3000,00 mjesečno. Neka inflacija iznosi skromnih 0,5 % po svakom polugodištu. Tada bi u razdoblju od 5 godina na ime mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja primili 180.000,00 kn a na ime mirovine u obveznom mirovinskom osiguranju primili bi iznos od 183.278,00 kn. Dakle približno 3.300,00 kn više. Uz dva puta veću inflaciju to bi bio i znatno veći iznos.
A sada pitanje, kome treba ovakvo dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Cijela priča oko uvođenja 3 mirovinskog stupa zasnivala se na ideji da će privatni financijski sektor bolje služiti interese pojedinaca u društvu od državnog sektora. Kratka računica pokazuje da se državni sektor bolje potrudio da zaštiti interese svojih građana dok dobrovoljno mirovinsko osiguranje postupa po najslavnijoj rečenici iz Zlatnog teleta koja opisuje postupke snalažljivog Ostapa Bendera čiji je moto bio: Ideje naše benzin Vaš.
[cijeli tekst..]
29.10.2020.
Međunarodna aktuarska udruga (IAA) objavila je rad o aktuarskim perspektivama o izgledima za svjetsko stanovništvo 2019. Ovaj rad pruža cjelokupnu aktuarsku perspektivu svjetskih izgleda stanovništva Ujedinjenih naroda za 2019. Za našu zemlju najzanimljivija je Tablica koja prikazuje 10 zemalja za koje se predviđa najveći projecirani pad stanovništva u narednid 40 godina do 2060 i u narednih 80 godina do 2100. Prenosim Tablicu kojoj nije potreban nikakav komentar.
Smanjenje u razdoblju od 2020 do 2060
Smanjenje u razdoblju od 2020 do 2100
Zemlja
Pad u postocima
Zemlja
Pad u postocima
Bugarska
-29,1
Albanija
-62,2
Litva
-27,7
Djevičanski otoci
-61,2
Latvija
-26,6
Portoriko
-57,5
Djevičanski otoci
-25,1
Srbija
-51,7
Ukrajina
-25,9
Moldavija
-50,1
Srbija
-25,8
BiH
-50,0
BiH
-25,7
Bugarska
-48,4
Hrvatska
-24,6
Hrvatska
-46,8
Moldavija
-24,2
Ukrajina
-44,2
Portoriko
-23,9
Litva
-44,0
[cijeli tekst..]
06.05.2020.
Nakon potresa svaki osiguranik je pohitao da bez odlaganja prijavi svome osiguratelju nastalu štetu na osiguranim predmetima.
Osiguratelj je pak po događanju osiguranog slučaja dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom o osiguranju u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. No ako je za utvrđivanje postojanja osiguravateljeve obaveze ili njezina iznosa potrebno neko vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od 30 dana od dana prijave štete ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan.
I nažalost, u ovom trenutku istine za ispunjavanje obaveza osiguratelja dolazi najčešće do prijepora između sudionika ugovora o osiguranju. A u osnovi radi se o komediji zabune koja nakraju prerasta u tragediju. Naime, niti je osiguranik dovoljno pažljivo pročitao i razumio sadržaj uvjeta pod kojim je sklopljeno osiguranje, niti se osiguratelj previše potrudio da mu to objasni ali su se svi sudionici pravili kao da je je sve u redu. Do sada su u ovom igrokazu deblji kraj uglavnom izvlačili osiguranici.
Iznos osigurnine, to jest visine osigurateljeve obaveze po nastanku osiguranog slučaja ovisi o visini pretrpljene štete, svote osiguranja, vrijednosti osigurane stvari i načinu osiguranja.
Na primjer, u tipičnim posebnim uvjetima za osiguranje od rizika potresa piše da se “visina osigurnine za štete uzrokovane potresom utvrđuju prema sadašnjoj vrijednosti osiguranih stvari”. Za građevinske objekte ovo znači da, ako nije posebno drugačije ugovoreno, sadašnja vrijednost osigurane stvari je cijena izgradnje novog objekta prema cijenama na mjestu gdje se objekt nalazi umanjen za iznos amortizacije odnosno za iznos procijenjene istrošenosti.
Najčešći izvor nesporazuma potječe otuda što je osiguranik pri sklapanju ugovora o osiguranju možda mislio da se pod sadašnjom vrijednosti podrazumijeva osiguranje na novu vrijednost u kojem se svota osiguranja utvrđuje prema cijeni izgradnje stvari ili objekta u mjestu gdje se predmet nalazi ali bez odbitka amortizacije. Razlika u visini obaveze isplate osigurnine može biti značajna. Ovdje treba naglasiti da se ta razlika očituje i u iznosu zaračunate premije koja je u slučaju osiguranja na novu vrijednost veća od one za osiguranje prema sadašnjoj vrijednosti.
Nadalje, izvor nesporazuma može biti i u načinu na koji je osiguranje sklopljeno. Nerijetko, u uvjetima osiguranja od rizika potresa navedena je formulacija da ako nije drugačije ugovoreno, “osiguratelj sudjeluje u svakoj šteti s odbitnom franšizom u visini od 5 posto od iznosa osiguranja navedenog na polici osiguranja”. Franšiza je vlastito sudjelovanje osiguranika u šteti koju snosi sam ukoliko je šteta manja ili jednaka iznosu franšize. Kod odbitne franšize osiguranik uvijek sudjeluje u šteti. Na primjer, ako je šteta procijenjena na 50.000 kn a ugovorena odbitna franšiza je 5 posto od iznosa naknade štete, osiguratelj je u obvezi isplate osigurnine u visini od 47.500 kn dok osiguranik mora sam pokriti razliku u visini od 2.500 kn. Osiguranik je mogao ugovoriti i osiguranje bez franšize ali bi tada njegova premija bila veća.
Pored ovoga treba pažljivo pročitati i što je pokriveno osiguranjem. Nisu pokrivene štete od svakog potresa već najčešće samo one kod kojih je jačina potresa registrirana u mjestu osiguranja iznosila 5 ili više stupnjeva MCS ili Richterove skale.
Želimo li izbjeći neugodna iznenađenja vezana za ispunjenje ugovora o osiguranju moramo imati na umu da je prethodno sklapanje osiguranja vrlo ozbiljan financijski posao i želimo li biti sigurni da smo ga dobro obavili moramo potražiti savjet kod profesionalaca iz tog područja.
[cijeli tekst..]
28.04.2020. Pandemija korona virusa nanijela je već sada ogromnu štetu našem i svjetskom gospodarstvu. Posebno su pogođena mikro i mala poduzeća koja nemaju dovoljno rezervnih financijskih sredstava da bi, barem donekle, pokrila financijsku štetu zbog prekida rada uzrokovanog pandemijom. Na najteži način se naučilo da uspješno obavljanje gospodarske djelatnosti uključuje uspješno upravljanje poslovnim rizicima koji su posljedica različitih opasnosti kao što je to i pandemija. Jedan od alata koji se koristi u svrhu otklanjanja ili ublažavanja štete uzrokovane raznim rizicima jeste i osiguranje financijskih gubitaka.
Prema Zakonu o osiguranju, osiguranje raznih financijskih gubitaka pokriva sljedeće:
profesionalne rizike nedostatne prihode (općenito) loše vrijeme izgubljenu dobit nepredviđene troškove općenite vrste nepredviđene poslovne troškove gubitak tržišne vrijednosti gubitak najamnine, odnosno prihoda druge posredne poslovne gubitke druge neposlovne financijske gubitke druge oblike financijskih gubitaka
Kod ugovaranja ovog osiguranja od izuzetne je važnosti precizno utvrditi osigurane slučajeve, opseg osigurateljnog pokrića i nadasve razumjeti formulacije navedene u polici. Osiguravajuća društva često nude takozvane poduzetničke pakete u kojima se nude široka osigurateljna pokrića a čije prave sadržaje ugovaratelj osiguranja otkriva, nažalost, tek nakon nastanka osiguranog slučaja to jest štete. Obično, predmetom osiguranja, odnosno štetom od prekida rada, smatraju se svota bruto dobiti i svota fiksnih troškova poslovanja u garantnom roku. Važno je znati da je osiguratelj u obvezi za štete koje bi nastale od trenutka prekida rada u garantnom roku unutar ugovorenog roka trajanja police osiguranja. Garantni rok izabire sam ugovaratelj osiguranja. Minimalni garantni rok je 3 mjeseca a maksimalni obično 12 mjeseci.
Kod ovog osiguranja je bitno da osiguranu svotu za ugovoreni garantni rok utvrđuje ugovaratelj osiguranja odnosno osiguranik a ne da mu to određuje osiguratelj. Stoga je za mikro i mala poduzeća izuzetno važno da se u fazi ugovaranja osiguranja od financijskih gubitaka a pogotovo u fazi zahtjeva za naknadom štete savjetuju sa profesionalcima iz područja osiguranja.
[cijeli tekst..]
24.04.2020.
sJe li moguće da mirovine porastu u razdoblju korona krize? Da, moguće je ali uz uvjet da za tu namjenu postoje osigurana novčana sredstva. Zakonski gledano porast mirovine ovisi o parametrima usklađivanja mirovina. Kod nas se mirovina usklađuje po stopi koja se dobije tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u zemlji u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, i to:
ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50%, stopa usklađivanja određuje se tako da se zbroji 30% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70% stope promjene prosječne bruto plaće ili ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 50%, stopa usklađivanja određuje se tako da se zbroji 70% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30% stope promjene prosječne bruto plaće ako je stopa usklađivanja jednaka ili manja od nule, mirovine se ne usklađuju.
Pretpostavimo da će u ovom polugodištu, kada je udar korona krize najjači, prosječne plaće pasti za 6 posto. Istodobno neka troškovi života porastu za 3 posto. Mirovine bi tada prema izračunu trebale porasti 0,3%.
Ima li ovo smisla. I da i ne. Naime, gledajući strogo s ekonomske točke gledišta rast plaća potiče inflaciju dok pad plaća djeluje deflatorno to jest smanjuje inflaciju. No budući da korona kriza nije uzrokovana ekonomskim neravnotežama nije nemoguće da se ostvari gore pretpostavljeni scenarij.
Naravno, mirovine bi i tada mogle rasti ali pod pretpostavkom da država ima novaca za njihove isplate.
[cijeli tekst..]
28.03.2020.
Šok koji je prouzrokovao korona virus doslovno je zapljusnuo, bolje rečeno uzdrmao, sve društveno- ekonomske pore. Zdravstveno, najveći gubitnici su starije osobe odnosno umirovljenici. Izgleda, da će i najveći ekonomski gubitnici biti umirovljenici.
No već se sada naziru i rezultati razornog djelovanja korona virusa na neke aspekte mirovinskih sustava u svijetu pa slijedom toga i u nas. Dugo godina je mantra mirovinskih reformi u svijetu i kod nas bila i zasada još jeste ona o spašavanju odnosno nadopunjavanju obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti sa obveznim mirovinskim osiguranjem na temelju individualne kapitalizirane štednje. Financijski šok koji je već sada na djelu i onaj koji će uslijediti nakon korone kao i posljedice financijske krize iz 2008.-2009. bjelodano pokazuju da sustav osobnih štednih mirovinskih računa ne može izdržati volatilnost financijskih tržišta. Posljedice su pogubne po štedne iznose na koje umirovljenici računaju kada izađu iz radnog odnosa. Ono u šta se umirovljenici mogu jedino pouzdati je obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Kakva god bila ta mirovina znamo kolika je i kada će sjesti na naš bankovni račun, za razliku od one iz II stupa koja ovisi o stanju financijskih tržišta u momentu umirovljenja.
Amerikanci su već i prije ove pandemije shvatili da se njihov sustav mirovinskog osiguranja raspada a ona je samo ubrzala njegovo razaranje. Prema njihovim statistikama gotovo polovina domaćinstava sa osobama starijim od 55 godina nije dovoljno uštedjela za starost. Nakon dugog četrdesetgodišnjeg razdoblja u kojem se tradicionalni mirovinski sustav pod udarom liberalnog kapitalizma zamjenjivao sa sustavom osobnih 401 (k) štednih računa, Amerikanci su shvatili da je njihova financijska sigurnost ugrožena i može sutra biti još ugroženija nakon svake nove krize koja se može pojaviti. Shvatili su da jedino u što se mogu pouzdati je sustav socijalnog osiguranja koji je Roosevelt uveo 1935. poslije Velike depresije.
Od uvođenja naše tvz. mirovinske reforme stalno su jačali pritisci na I mirovinski stup da se odrekne što većeg postotka doprinosa u korist II stupa. Američko iskustvo pokazuje i dokazuje da je to pogrešan pristup.
Samo u razdoblju od 23. veljače do 25.ožujka 2020. obvezni mirovinski fondovi kategorije A izgubili su približno 12 posto svoje vrijednosti. To znači da su sada na nivou od prije 3 godine. A prava financijska kriza još nije ni uzela pravog maha.
Stoga bih parafrazirao Katona:” Uostalom, mislim da II mirovinski stup treba razoriti”.
[cijeli tekst..]
20.01.2020.
Početkom 2020. objavljeno je u čaasopisu Journal of Gerontology A istraživanje o socioekonomskoj nejednakosti vezanoj za očekivano trajanje budućeg života bez invalidnosti odnosno života u dobrom zdravlju u SAD-u i Velikoj Britaniji. Socioekonomski pokazatelji bili su ukupno bogatstvo domaćinstava, obrazovni nivo i društvena klasa. Svaki od pokazatelja bio je raspodijeljen u tri grupe, najvišu, srednju i najnižu prema strogo definiranim karakteristikama koje u ovom osvrtu nema potrebe potanje opisivati. Evo, ukratko, nekih rezultata tog istraživanja.
U dobi od 50 godina života muškarci i žene iz najniže društvene klase mogu očekivati da će poživjeti u dobrom zdravlju 5 godina manje od onih iz najviše klase.
Studija pokazuje da u dobi od 50 godina života muškarci i žene iz najbogatije grupe mogu očekivati da će u dobrom zdravlju poživjeti dodatnih 8 do 9 godina više u odnosu na one siromašne.
Rezultati istraživanja pokazuju da razlika u očekivanoj budućoj duljini trajanja života bez invalidnosti između onih najnižeg i najvišeg obrazovanja iznosi 9 godina.
Nalazi iz studije imaju implikacije za one politike koje su zainteresirane, ili bi to trebale biti, za ublažavanje i smanjivanje ovakvih nejednakosti u nivou kvalitete života. Unaprjeđenje i kvalitete i kvantitete očekivanog budućeg života ima značajne implikacije na troškove javne zdravstvene zaštite, dohodak i zdravstvenu skrb starijih osoba kao i participaciji starijih osoba na tržištu rada.
Mladi, obespravljeni i siromašni nisu nikada u povijesti imali priliku da se iščupaju iz ovakve podređene situacije. No globalna Imperija nudi im nove mogućnosti koje prije nisu postojale. Neograničena i neomeđena moć Imperije isto tako omogućava ljudima veliku pokretljivost u potrazi za boljim životom. To su prepoznali i mnogi iz naše zemlje. Nema tih floskula iz domaće političke kuhinje koje ih mogu okovati i natjerati da pristanu i da se pomire sa podređenom situacijom u društvu. To je borba za sretniji i bolji život na koju oni imaju pravo.
[cijeli tekst..]
28.12.2019. Ljudi nikako da shvate da su sami kovači vlastite sreće. Umjesto da poduzmu za sebe nešto danas lakše im je očajavati sutra I kriviti nekoga drugoga za svoje nedaće. Tako, stalno se govori o tome kako su mirovine premale I zahtjeva se od države da nešto učini po tom pitanju. No sami ne poduzimamo ništa I onda kada bi to mogli da ne kažem morali, ma kako preduzeti koraci izgledali mali.
Svi znaju da dio naše mirovine dolazi od ulaganja u jedan od obveznih mirovinskih fondova (OMF). Što je prinos od ulaganja fonda veći to je u konačnici I naša mirovina veća. Stoga bi bilo normalno da vodimo računa u koji fond ćemo ulagati svojih 5% od bruto plaće, naravno u onaj koji daje najveći prinos.
Zapanjujuća je činjenica da naši osiguranici uopće nisu zainteresirani u kojem će fondu držati svoja sredstva i u naposlijetku koliko će novaca biti na njihovom osobnom računu! Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, u posljednjih 10 godina od 2009. do 2019., REGOS je u više od 95% slučajeva po službenoj dužnosti raspoređivao osiguranike u mirovinske fondove, odnosno osiguranici su sami u manje od 5% slučajeva osobno prijavljivali mirovinski fond u kojem će štedjeti za svoju mirovinu. Prema podacima koje je objavio REGOS, u 2018. od ukupnog broja novih članova, njih 100.178 odnosno 99,01 posto REGOS je po službenoj dužnosti rasporedio u jedan od OMF-ova, dok se 1.003, odnosno 0,99 posto novih članova osobno prijavilo u OMF! Ovo je očigledan primjer krajnje nezainteresiranosti i neodgovornosti prema vlastitom životu.
To ne bi bilo ništa čudno kada bi svi fondovi (njih 4) ostvarivali isti prinos, ali to nije slučaj i normalno bi bilo da osiguranici promjene manje uspješan fond za uspješniji! Zakon o obveznim mirovinskim fondovima dopušta izlazak iz mirovinskog fonda u prve tri godine članstva, ako se istodobno radi o promjeni mirovinskog društva, uz naknadu od najviše 0,8% u prvoj, 0,4% u drugoj , odnosno 0,2% u trećoj godini društva. Drugi riječima osiguranik može svake 4 godine promijeniti mirovinsko društvo odnosno fond besplatno. A evo zašto bi on mogao i trebao biti biti zainteresiran za promjenu fonda.
Ne spominjući imena, jedan od fondova u proteklih 16 godina ostvario je prosječni godišnji prinos u visini od 5,89 % a drugi 5,24%. Pod pretpostavkom da se u te fondove uplaćivalo 500 kn mjesečno danas bi na računu prvoga fonda trebalo biti oko 183.000,00 kn a na drugome oko 173.500,00 kn. Očigledno, isplati se pratiti profitabilnost ulaganja u obvezne mirovinske fondove, i promijeniti fond ako njegove performanse nisu zadovoljavajuće. Bilo bi mudro pratiti performanse fondova u protekle tri godine i odlučiti se da li da ostajemo u dosadašnjem fondu ili da promijenimo fond. U protivnome, nemojmo se žaliti za propuštenim prilikama da osiguramo veću mirovini kakva god ona bila. I ne zaboravite, svatko je kovač svoje sreće!
Ako trebate savjet kontaktirajte me.
[cijeli tekst..]
|
As Croatian Insurance Expert Witness and Certified Actuary I provide services in all disputable issues related to the actuarial and insurance matters.
Particularly, I can assist plaintiff in court cases settlement such as claims for the loss of future income or lump sum calculation.
CONTACT
Očekivano trajanje života |
