|
|
07.06.2024.
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje je jedan od oblika štednje za mirovinu odnosno za financiranje dana koje ćemo provesti u starijoj životnoj dobi.
Kada dođe vrijeme za planiranje isplate mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje ili na temelju jednokratne uplate osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo potencijalni korisnik mirovine mora donijeti vrlo važne odluke vezane za izbor mirovinskog osiguravajućeg društva koje će mu isplaćivati buduće mirovine i odabir mirovinskog programa na temelju kojega će mu se mirovina isplaćivati.
Vrlo je važno znati da jednom kada se odlučite za mirovinsko osiguravajuće društvo koje će vam isplaćivati mirovinu više nema mogućnosti da prekinete taj ugovor i zatražite njegov raskid u nakani da sklopite ugovor sa nekim drugim mirovinskim osiguravajućem društvom.
Isto tako, kada se odlučite za vrstu i oblik mirovine koju će vam isplaćivati mirovinsko osiguravajuće društvo pitanje je hoćete li moći naknadno promijeniti svoj izbor i pod kojim uvjetima.
Stoga je mudro i uputno razmotriti sve opcije koje vam stoje na raspolaganju u cilju odabira optimalnog izbora imajući u vidu vašu sadašnju i možebitnu buduću osobnu ukupnu situaciju.
Ako se želite o tome posavjetovati sa nekim nepristranim i neovisnim stručnjakom slobodno mi se obratite.
Reference
Ovlašteni aktuar Stalni sudski vještak za aktuarstvo i osiguranje Napisao sljedeće knjige dr. sc. Nikola Mašić, Osiguranje života: Vodič za vaš najbolji izbor, Zagreb, 2001. Nikola Mašić, Životno osiguranje: osnovni principi, Zagreb, 2008. Nikola Mašić, Mirovinsko osiguravajuće društvo: principi i praksa, Split, 2021.
Dr. sc. Nikola Mašić
Crvenog križa 31
10000 Zagreb
Mob. 091 46 47 467
Email: nikola.masic@hotmail.com
[cijeli tekst..]
27.09.2023.
Bez ulaženja u širu diskusiju o problematici životnih renti pogledajmo usporedbu financijske isplativosti kupovine privremene dobrovoljne mirovine koje nudi naše mirovinsko osiguravajuće društvo i samoosiguranja pri kojem sami upravljamo iscrpljivanjem svoje ušteđevine koju smo pripremili za mirovinu.Imamo 65 godina i 100.000 EUR ušteđevine.Planirano kupiti privremenu dobrovoljnu mirovinu na ugovoreno razdoblje od 20 godina.Putem kalkulatora mirovine jednog od naša dva mirovinska osiguravajuća društva utvrđujemo da bi takva mirovina iznosila 407,21 EUR, nominalno.Ako umjesto toga jednostavno raspodijelimo 100.000 EUR na 240 razdoblja na raspolaganju će nam biti mjesečni iznos od 416,17 EUR, nominalno.Ako pak kojim slučajem možemo svoju ušteđevinu uložiti na neki račun koji bi nam nosio samo 1% godišnje kamate mogli bi računati sa povlačanjem iznosa od 461,79 EUR mjesečno, a uz kamatu od 2% godišnje mogli bi računati sa povlačenjem 509,64 EUR mjesečno.
[cijeli tekst..]
27.02.2023.
Ovih dana svjedočimo poplavi članaka o novom modelu europske mirovine koji se od početka ove godine počinje nuditi i na našem financijskom tržištu, paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu iliti Pan-European Personal Pension Product (PEPP). Kao što je javnosti objavljeno ovaj model dobrovoljne mirovinske štednje namijenjen je prije svega mladim budućim zaposlenicima za koje se očekuje da će biti mobilni na europskom tržištu rada i koji bi mogli prenositi svoju mirovinsku štednju iz jedne države u drugu. Ove mirovine mogu nuditi mirovinska društva, mirovinska osiguravajuća društva, institucije za strukovno osiguranje iz drugih europskih država kao i osiguravajuća društva, investicijska društva i banke.
Ipak, kako sada stvari stoje PEPP nije nigdje u EU ozbiljno krenuo, a pitanje je i kada će.
Naravno da sam u iskušenju da malo filozofiram o socijalnom aspektu ovakvog programa i njegovom možebitnom utjecaju na još lakšu i bržu drenažu naše mlade radne snage u bogatije države jer ne vjerujem da će mladi Norvežani pohrliti na rad u našu zemlju, prije bih rekao da će biti suprotno. Ali, to je druga priča.
Dok su naša sredstva priopćavanja stidljivo ponavljala mantru o svijetloj mirovinskoj budućnosti mladih i mobilnih radnika ja bih htio samo natuknuti o razlozima zbog kojih je ova hvalevrijedna ideja još uvijek na dugom štapu.
Osnovni razlog slabom odzivu nakon lansiranja PEPPa u ožujku prošle godine leži u tome što svaka zemlja u Europi ima svoja pravila koja se odnose na mogućnost ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. Konkretno, dok u jednoj zemlji nema ograničenja vezanih za visinu uplata u dobrovoljno mirovinsko osiguranje u drugima ona postoje. Da bi proizvod poput PEPPa imao budućnost potrebno je izgraditi novu mirovinsku strukturu koja bi premrežila cijelu EU i pružala iste uvjete za ostvarivanje dobrovoljnih mirovinskih prava poput istih ograničenja na visinu uplata ili mogućnosti izlaska iz mirovinske sheme. Očigledno, bit će potreban ogroman napor da se to postigne, a dotle će puna realizacija ideja PEPPa biti na dugom štapu.
[cijeli tekst..]
14.05.2022. U mojoj knjizi Mirovinsko osiguravajuće društvo: principi i praksa, pokušao sam dati odgovor na sljedeću dilemu. Je li bolje isplaćivati dio mirovine izravno iz mirovinskog fonda ili je pak bolje isplaćivati mirovinu iz mirovinskog osiguravajućeg društva. Budući da je ova problematika uvijek aktualna prenosim tekst iz knjige u cijelost. Pretpostavimo da ste navršili 60 godina i da ste na osobnom računu u svome mirovinskom fondu prikupili 300.000 kuna. Ostvarili ste pravo na mirovinu i razmišljate o mogućim načinima isplate zaslužene mirovine putem mirovinskog društva koje upravlja vašim mirovinskim fondom. Ako vam je odmah potrebna gotovina, tada možete podići 30 posto od ukupnih sredstava koje imate u fondu, u ovom slučaju 90.000 kuna. Nakon podizanja toga iznosa na vašem osobnom računu u fondu je ostalo 210.000 kuna. Sada se morate odlučiti između dvije opcije. Hoćete li izabrati isplatu maksimalnog iznosa od 100.000 kuna kao privremenu isplatu mirovine putem fonda i prijenos ostatka od 110.000 kuna u odabrano mirovinsko osiguravajuće društvo ili ćete odmah prenijeti svih 210.000 kuna u MOD s kojim ćete sklopiti ugovor o isplati mirovine? Osnovna je dilema što se više isplati? Zahtijevati isplatu iznosa od 100.000 kuna putem fonda ili prenijeti taj iznos u MOD i ugovoriti isplatu mirovine u skladu s ponuđenim mirovinskim programom. Uzmimo da ste se odlučili primati mjesečnu mirovinu iz fonda tijekom idućih 5 godina, odnosno 60 mjeseci, na temelju iznosa od 100.000 kuna. Ako je na dan umirovljenja cijena udjela iznosila, recimo, 141 kunu, imate pravo na mjesečnu mirovinu od 11,8203 (=100.000/141/60) udjela po cijeni udjela na dan isplate mirovine. Pritom morate imati na umu da ste sada izloženi riziku promjene cijena udjela, a time i promjeni visine iznosa vaše mirovine. Dakle, iznos mirovne vam nije fiksan nego promjenljiv. Na primjer, pretpostavimo li optimistično da će cijene udjela u našem fondu rasti po stopi 2 posto godišnje u sljedećih 5 godina, kretanje iznosa naše prosječne mirovine po godinama bi, pojednostavljeno, moglo izgledati kao što je prikazano u sljedećoj tablici.
Godina Broj udjela Cijena udjela (kn) Mirovina (kn) (1) (2) (3) (4)=(2)*(3) 1 11,8203 141,0000 1.666,67 2 11,8203 143,8200 1700,00 3 11,8203 146,6964 1.734,00 4 11,8203 149,6303 1.768,68 5 11,8203 152,6229 1.804,05 Prosjek 1.734,68
Po ovome scenariju naša prosječna mirovina za cijelo bi razdoblje isplate iznosila 1.734,68 kuna. No pretpostavimo li pesimistično da će cijene udjela u našem fondu padati po stopi od 2 posto godišnje u sljedećih 5 godina, kretanje iznosa naše prosječne mirovine po godinama bi, pojednostavljeno, moglo izgledati kao što je prikazano u sljedećoj tablici.
Godina Broj udjela Cijena udjela (kn) Mirovina (kn) (1) (2) (3) (4)=(2)*(3) 1 11,8203 141,0000 1.666,67 2 11,8203 138,1800 1.633,33 3 11,8203 135,4164 1.600,67 4 11,8203 132,7081 1568,65 5 11,8203 130,0539 1.537,28 Prosjek 1.601,32
Po ovome bi scenariju naša prosječna mirovina za cijelo razdoblje isplate iznosila 1.601,32 kuna. Prethodno procijenjene iznose mirovina treba sada usporediti s onima koji se mogu očekivati prema isplatama putem mirovinskih osiguravajućih društava u skladu s istim mirovinskim programom. Pogledajmo sada koliki iznos fiksne mirovine možemo očekivati nakon što odaberemo isplatu mirovine putem MOD-a poslije doznake iznosa 100.000 kuna. Za sada, HRMOD nudi standardnu privremenu mirovinu u trajanju isplate od 5 godina u visini 1642 kune. Navedeni iznos mirovine je fiksan i zajamčen tijekom cijelog vremena trajanja isplate. Gore prikazani iznosi izračunanih mirovina daju nam odgovor na prethodno postavljenu dilemu. Ako ste skloni riziku i procjenjujete da bi u narednom petogodišnjem razdoblju vaš fond mogao ostvariti visoke prinose, tada je isplativija isplata mirovine putem mirovinskog društva odnosno fonda. No, ako ste osoba koja nije sklona riziku i nije financijski educirana, tada je bolja opcija isplata mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva.
[cijeli tekst..]
03.04.2022.
Situacija sa pandemijom kovida-19, kriza na istoku Europe i problemi sa održavanjem opskrbnih lanaca rezultirali su velikom nestabilnošću dioničkog tržišta, ali izgleda i nekim novim pogledima na planiranje mirovine, barem u SAD-u. Svjedoci smo rasta inflacije na Zapadu uz uporno zadržavanje kamatnih stopa na niskim razinama. Podsjetimo da je inflacija u SAD-u dosegla najviše vrijednosti u posljednjih 40 godina. Pitanje je kako se snaći u ovoj “novoj normali”.
Razumljivo je što budući i sadašnji američki umirovljenici pokušavaju maksimalno zaštititi svoju ušteđevinu koju su spremili za financiranje mirovine.
Prema studiji Protected Retirement Income Study objavljenoj u prosincu prošle godine, a koja je obuhvatila više od dvije tisuće investitora u dobima od 45 do 75 godina, čak 85 posto ipitanika je izjavilo da su zainteresirani za životnu rentu.
Ono što je posebno zanimnljivo je da su u SAD-u najzabrinutije za svoju financijsku budućnost upravo žene. Očigledno, žene su podnijele najveći teret u pandemiji boreći se sa svojim obavezama na radnom mjestu i obavezama vezanim za obitelj. Stoga nije neobično što posebno one iz ove krize izvlače neke nove zaključke koji se tiču njihovih financijskih planova.
Očigledno, traži se takav financijski instrument koji će osigurati fiksni prihod tokom cijeloga života, a to pruža životna renta. Treba vidjeti hoće li se ovaj trend proširiti globalno te probuditi i naše umrtvljeno tržište životnih renti.
[cijeli tekst..]
10.01.2022.
Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima[1] (nadalje u tekstu Zakon) detaljno propisuje uvjete za osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, tako zvanog III. stupa. Za potencijalnog člana fonda, to jest osobe koja ispunjava uvjete za sklapanje ugovora o članstvu u fondu, najvažnije su odredbe kojima se regulira članstvo u fondu. I dok su odredbe Zakona koje propisuju uvjete za početak članstva u fondu opširne, one koje se odnose na izlazak iz članstvu nisu tako opširne.
Prema Zakonu, član otvorenog fonda može izaći iz članstva u tom fondu pod uvjetima i na način određen ugovorom o članstvu. No neovisno o prethodnom, ako nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu, izlazak iz članstva moguć je samo uz uvjet istodobnog ulaska u članstvo u drugom fondu. Ukratko, jednom kada se pristupi fondu iz njega se ne može izaći prije nego li se ispune uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu. Prava iz ovog osiguranja član dobrovoljnog mirovinskog fonda može ostvariti najranije s navršenih 55 godina života ako je ugovor s fondom sklopio nakon 1. siječnja 2019., odnosno s navršenih 50 godina života ako je ugovor s fondom sklopio prije 31. prosinca 2018. Dob od 55 godina se odnosi na privremene mirovine, a isplata doživotne mirovine može se ostvariti s navršenih 60 godina života.
Na mrežnim stranicama dobrovoljnih mirovinskih fondova postoje stranice pod nazivom „Najčešće postavljena pitanja“. Tamo se daju pojašnjenja na najčešće postavljena pitanja članova fonda, a koja su bitna za ostvarivanje prava vezanih za članstvo u fondu. Uglavnom, pojašnjenja vezana za izlazak iz članstva nisu na tom popisu. Svejedno, ona su navedena u ugovoru o članstvu koji regulira odnos mirovinskog društva i člana fonda.
Tako se u prospektu fonda koji je sastavni dio ugovora standardno navodi da član fonda može, u roku od 15 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu pisanom izjavom upućenom mirovinskom društvu koje upravlja fondom, izjaviti da raskida ugovor o članstvu, bez navođenja posebnih razloga. Ako je ugovor o članstvu sklopljen primjenom posebnih propisa o prodaji financijskih usluga sklapanjem ugovora na daljinu, rok za raskid može iznositi 30 dana od dana kada je član obaviješten o sklapanju ugovora o članstvu. U tim slučajevima mirovinsko društvo će u roku od sedam dana od dana primitka izjave, uplatitelju vratiti uplaćeni iznos umanjen za ulaznu naknadu te naknade koje terete imovinu fonda, sve korigirano za ostvareni prinos fonda.
Isto tako, ako je član fonda u vezi s uvjetima i načinom dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje doveden u zabludu od strane mirovinskog društva ili osoba koje s mirovinskim društvom imaju sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji za ponudu mirovinskih programa fondova, društvo će vratiti sredstva s osobnog računa člana, uz uvjet da je član fonda obavijestio društvo o takvoj zabludi u roku od 30 dana od dana prve uplate na osobni račun u fonda i u tom roku izjavio raskid ugovora, odnosno zatražio povrat sredstava. U navedenom slučaju društvo će članu fonda, sedam dana od dana primitka izjave ili uredno dokumentiranog zahtjeva za povratom sredstava, vratiti sredstva s osobnog računa člana fonda, pri čemu je razlika između uplate člana i cijene udjela na osobnom računu člana na dan isplate prihod odnosno obveza društva.
Ako nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu, izlazak iz članstva moguć je jedino uz uvjet istodobnog ulaska u članstvo u drugom dobrovoljnom mirovinskom fondu istog ili nekog drugog mirovinskog društva.
Postoje situacije kada su čovjeku nužno potrebni novci, na primjer u slučaju plaćanja dugova, kupovine nekretnine za život ili plaćanja troškova za zdravstvene potrebe. Nažalost, oni će biti blokirani na njegovom osobnom računu u fondu vjerojatno dugi niz godina i koji mu tada neće značiti više ništa. Stoga treba dobro odvagati sve alternative privatne štednje za mirovinu prije negoli se odlučimo za mirovinsku štednju u III. stupu.
[1] NN 19/14, 29/18, 115/18
[cijeli tekst..]
04.12.2021.
Ovih dana je Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) predložilo Europskoj komisiji uspostavljanje, takozvanog sustava za praćenje mirovina (Pension Tracking system- PTS). Takav nacionalni sustav je online alat koji bi građanima omogućio pristup pregledu njihovih mirovinskih prava. On bi pomogao građanima da shvate koji prihod od mirovine mogu očekivati i na taj način potaknu njihovo razmišljanje o tome hoće li im on biti dovoljan u budućnosti. Ovaj sustav bi potaknuo građane da više razmišljaju o svojoj situaciji koja ih čeka po umirovljenju. Ukratko, svrha sustava za praćenje mirovina je da pruži građanima EU točan pregled i projiciranu mirovinu iz svih mogućih izvora mirovinskih primanja na jednostavan, razumljiv i smisleni način. Ideja je da svaki građanin dobije procjenu svoje buduće mirovine svedene na dan izračuna.
Na tragu ovog savjeta pogledajmo kako bi izgledala procjena buduće mirovine člana mirovinskog fonda koji je bio uključena u II. mirovinski stup 15 godina i na početku 2020. imao na svome osobnom računu ušteđeni iznos od 150.000 kuna. Osoba je u 2020. imala prosječnu mjesečnu plaću zaposlenika u RH od 9.216 kn. Do odlaska u mirovinu preostalo bi joj još 25 godina.
Pretpostavimo da bi joj plaća rasla svake godine po stopi od 2% godišnje, da bi mirovinski fond u tom razdoblju ostvario zaradu članu svoga fonda po stopi od 3% godišnje, a da bi inflacija u tom razdoblju iznosila 1,5% godišnje.
U tom slučaju projicira prva mirovina u 65. godini iz II. stupa iznosila bi oko 1390 kn, svedena na cijene iz 2020.
Ako bi u narednom razdoblju inflacija bila veće, recimo 2% godišnje, tada bi projicirana mirovina iz II. stupa iznosila 1230 kn, svedena na cijene iz 2020.
Naravno, pravo stanje ukupnih mirovinskih primanja dobili bi kada bi prethodnome pribrojili projicirane mirovine iz I. i eventualno III. stupa.
[cijeli tekst..]
15.11.2021.
Procjene stanja na osobnom računu prosječnog člana obveznog mirovinskog fonda kategorije B u razdoblju od 2006. do 2020. Obvezni mirovinski fondovi kategorije B Stanje na osobnom računu (kn) Zarađeni iznos (kn) AZ OMF B 103.000 32.000 Erste Plavi OMF B 107.000 36.000 PBZ CO OMF B 105.000 34.000 Raiffeisen OMF B 105.000 34.000
Pretpostavke iz procjene:
Svaki mjesec počevši od 2006. u fond je uplaćivano 5% od prosječne bruto plaće za odgovarajuće razdoblje bez odbijanja troškova U procjeni su korišteni podaci o cjeni vrijednosti odračunskih jedinica publicirani u izveštajima HANF-e. [cijeli tekst..]
08.11.2021.
Postupak planiranja vlastite mirovine iz II. i III. stupa je izazovan zadatak. U tome bi od pomoći i koristi trebali biti kalkulatori koji daju mogućnost procjene stanja na osobnom računu članova mirovinskih fondova. Ovakvi kalkulatori nalaze se na mrežnim stranicama mirovinskih fondova i izračunavaju stanje na osobnom računu člana mirovinskog fonda pod unaprijed određenim uvjetima.
U slučaju korištenja kalkulatora stanja u obveznom mirovinskom fondu obično treba navesti podatak o osobnoj bruto plaći, očekivanom rastu plaća na godišnjoj razini u postocima, očekivanom godišnjem prinosu fonda u postocima i broju godina do umirovljenja i kalkulator će izračunati vaš ukupno uplaćeni iznos i stanje osobnog računa u izračunskom razdoblju.
U slučaju korištenja kalkulatora stanja u dobrovoljnom mirovinskom fondu treba navesti podatak o iznosu namjeravane mjesečne uplate, očekivanom godišnjem prinosu fonda u postocima te broju godina namjeravane štednje i kalkulator će izračunati vaš ukupno uplaćeni iznos i stanje osobnog računa u izračunskom razdoblju.
Na stranici koja vam omogućava planiranje mirovine korištenjem kalkulatora piše da su „izračuni informativni i nisu jamstvo prinosa u budućnosti niti procjena, odnosno predviđanje kretanja vrijednosti obračunskih jedinica u mirovinskom fondu“.
Ono što je zbunjujuće je raspon ponuđenih vrijednosti parametara za planiranje mirovine u kalkulatorima na mrežnim stanicama mirovinskih fondova. Tako, na primjer, jedan mirovinski fond nudi prinose fonda u rasponu od 0-10 posto, a stope rasta plaća u rasponu od 0 do 20 posto godišnje, pa vi sada odaberite što vam više odgovara. Matematika može podnijeti svašta no to nije od prevelike pomoći članovima mirovinskog fonda u njihovom planiranju mirovine. Bilo bi fer i pošteno da mirovinski fondovi daju svoju najbolju procjenu kretanja vrijednosti fonda uz svoje pretpostavke o kratkoročnim i dugoročnim vrijednostima parametara. Najbolja procjena znači vrijednost dobivena od strane procjenitelja korištenjem determinističkih metoda koje najbolje prikazuju očekivani rezultat bez optimističke ili konzervativne pristranosti.
Mirovinski fondovi ne daju svoje procjene pod izlikom da bi time mogli dovesti u zabludu članove svoga fonda. No budući da fondovi ne daju nikakve procjene to implicite može značiti da posluju po principu „Ideje naše benzin Vaš“ [1]. Pitanje koje se sada postavlja je jesu li članovi fonda dovedeni u veću zabludu time što sami moraju donijeti odluku o financijskim procjenama u koje se ne razumiju od prihvaćanja procjene profesionalaca iz mirovinskog fonda za koje se pretpostavlja da imaju bolje znanje o financijskim pitanjima od prosječnog člana fonda.
Jedno je sigurno, kada bi mirovinski fondovi davali svoje procjene o kretanju vrijednosti fonda, one bi se nakon određenog vremena mogle usporediti sa ostvarenim vrijednostima u promatranom razdoblju. Tada bi se moglo jednostavno utvrditi koji je fond imao bolje procjene, što bi moglo rezultirati promjenama u članstvima fondova u njihovu korist. Naravno, vrijedi i obrat. Ovako, jedino su na dobitku društva za upravljanje mirovinskim fondovima.
[1] Zlatno tele, Ilja Iljf i Jevgenij Petrov
[cijeli tekst..]
08.02.2021.
Iznos mirovine ograničen je, odnosno limitiran Zakonom o najvišoj mirovini (Narodne novine, br. 162/98 i 82/01). Najviša mirovina ograničenaje na 3,8 vrijednosnih bodova po godini mirovinskog staža (3,8 prosječne plaće u Hrvatskoj) za korisnike mirovina ostvarenih prema ZOMO-u (općem propisu).Za hrvatske branitelje i korisnike mirovine određene prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, najviša mirovina ograničena je na 7,6 vrijednosnih bodova za 40 godina mirovinskog staža.
Pogledajmo što to znači u brojkama. Aktualna vrijednost mirovine s datumom usklađivanja 1.7.2020. iznosila je 69,43 kune. To znači da je najviša mirovina za korisnike mirovina ostvarenih prema općem propisu Zakona o mirovinskom osiguranju za 40 godina mirovnskog staža iznosila
3,8*40*69,42= 10.551,84 kuna
Istovremeno, najviša mirovina za hrvatske branitelje i korisnike mirovine određene prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru za 40 godina mirovinskog staža iznosila je
7,6*40*69,42=21.103,68 kuna
[cijeli tekst..]
|
As Croatian Insurance Expert Witness and Certified Actuary I provide services in all disputable issues related to the actuarial and insurance matters.
Particularly, I can assist plaintiff in court cases settlement such as claims for the loss of future income or lump sum calculation.
CONTACT
Očekivano trajanje života |
